Eparhija raško-prizrenska saopštila je da su netačne i politički obojene tvrdnje o navodnom premeštanju njenog sedišta i nelegalnoj gradnji u kompleksu crkve Svetih apostola Petra i Pavla u Novom Pazaru, dok je ministar kulture Nikola Selaković ocenio da je reč o „ruglu“ i najavio borbu za rušenje objekta.
Eparhija podseća da je Sveti arhijerejski sabor SPC 18. maja 2017. godine doneo odluku da, pored istorijskog i duhovnog sedišta u Prizrenu, Eparhija može imati i administrativno sedište u Novom Pazaru, što je potom registrovano u skladu sa zakonima Srbije. „Upis administrativnog sedišta u Novom Pazaru nije promenio ni status ni identitet Eparhije“, navodi se.
Kada je reč o izgradnji konaka, Eparhija ističe da projekat ima kontinuitet još od devedesetih godina, da je 2009. godine dostavljen ICOMOS-u, savetodavnom telu UNESCO-a, koje je dalo pozitivno mišljenje uz uslov da se ne povećavaju gabariti objekta, kao i da idejno rešenje iz 2022. „u potpunosti zadržava ranije odobrene gabarite“.
Navodi o „nekontrolisanoj gradnji“, „nadvisivanju crkve“, „gradnji preko nekropole“ ili „ugrožavanju svetske baštine“ ocenjuju se kao neistiniti i suprotni zvaničnoj dokumentaciji nadležnih institucija. Projekat je, kako se navodi, dobio građevinsku dozvolu 12. septembra 2024. godine, a radovi se izvode pod nadzorom Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
„Namere Eparhije nisu političke ni lične, već pastirske i istorijski odgovorne“, poručuje se u saopštenju, uz žaljenje zbog, kako navode, „neodgovornih i nečineničnih izjava“.
„Petrova crkva, srce srpske srednjevekovne državnosti, ovih dana. Deo celine Stari Ras sa Sopoćanima na UNESCO listi svetske baštine od 1979. godine. Da li će se na njoj i dalje nalaziti, videćemo“, poručila je uz fotografije sa lica mesta i tvrdnju da je pod izgovorom izgradnje manjeg vizitorskog centra projektovana zgrada za boravak i smeštaj „koja će nadmašiti i veličinu crkve“ i to „na mestu viševekovne nekropole koja nije do kraja istražena“.
„Cela mašinerija je upregnuta da se pronađu pravni i finansijski mehanizmi kako bi se raškom-prizrenskom vladiki ispunio hir da stoluje ovde, jer se izgleda kosovskog sedišta odrekao“, navela je ona.
„Petrova crkva iz IX veka nije imala šansu u opštem hajpu oko Generalštaba, bombardovanog 1999. jer zlo koje se njoj čini, ne može se baš ni na jedan način povezati sa ‘političkim zapadom’, a šteta koja je napravljena izgradnjom ovog objekta, ne može se iskoristiti u mobilizaciji protiv vlasti, jer je razume zaista mali broj ljudi. Ostaje samo da se nadmo, da će oni koji planiraju da spavaju na ovim slojevima grobova i kostiju, imati miran san“.
