• Početna>
  • Vesti>

Đurić nakon posete SAD: Priče o nezavisnosti Kosova niko ne vodi, to Ustav zabranjuje, takvi razgovori su isključeni

Foto: TV Most

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da je tokom posete SAD sa sagovornicima razgovarao o zaštiti prava Srba na Kosovu i Metohiji i istakao da su razgovori o priznanju nezavisnosti Kosova za zvaničnike Srbije isključeni.

Đurić je na RTS, nakon posete Vašingtonu, a odgovarajući na pitanje da prokomentariše navode da je sa Markom Rubijem razgovarao o dokumentima o priznanju Kosova, istakao da o tome ne samo da niko od zvaničnika Srbije ne razgovara, nego i Ustav Srbije to izričito zabranjuje.

“Razgovarali smo o tome šta mogu da urade, bez obzira na naš različit stav o statusu, šta mogu da nam pomognu da zaštitimo interese našeg naroda i naša je dužnost da iskoristimo svaki milimetar tog prostora, bez obzira da li je popularno ili ne. A priče o razgovorima o nezavisnosti, to ne samo da niko od nas ne vodi i ne samo da nam i Ustav tako nešto zabranjuje, nego i u ljudskom smislu je nemoguće”, istakao je šef srpske diplomatije.

Naglasio je da niko od zvaničnika Srbije u životu ne bi radio bilo šta tog tipa, što bi išlo na uštrb interesa Srbije. “Takvi razgovori su isključeni”, rekao je Đurić.

Komentarišući zakon o “strancima” koji su usvojile privremene prištinske vlasti, a čiju je primenu Priština najavila od 15. marta, Đurić je rekao da je srpski narod na Kosovu i Metohiji izdržao stotine godina pod stranom okupacijom, kao i da ono što se dešava u prethodne tri i po godine Kurtijevog režima zaista podseća na brutalnu vrstu okupacije gde se stotine srpskih institucija nasilno gase, gde se Srbi isključuju iz političkog i javnog života, gde se zabranjuje čak i srpska kultura i srpska crkva.

Podsećajući da je i patrijarhu SPC Porfiriju i drugim vladikama SPC više puta bilo onemogućavano da posećuju naše svetinje na KiM, Đurić je rekao da je mnogo primera etničkih napada na Srbe i da su do sada ti napadi već toliki da je odavno trebalo da podignu zvono za uzbunu u međunarodnoj zajednici.

“Ono što mislim da je veoma važno je da upravo sa sagovornicima koji imaju uticaja, a to su, između ostalog, EU koja posreduje u razgovorima, ali i SAD koje imaju vojno prisustvo, Turska koja ima vojno prisustvo, mi razgovaramo o tome kako da crvene linije ne budu pređene. Kad kažem crvene linije, to podrazumeva naravno i zaštitu naših zdravstvenih i školskih ustanova i ono što naši ljudi treba da znaju je da će Srbija nastaviti da bude uz njih, da se bori, da finansijska podrška koju Srbija pruža može samo da nastavi da se povećava”, naglasio je Đurić.

Što se tiče univerziteta, školstva i zdravstva, Đurić je apelovao na sve u međunarodnoj zajednici da shvate da ne samo da u 21. veku nema mesta takvom etnonacionalističkom i šovinističkom progonu koji srpski narod doživljava, već da je neophodno da se atmosfera potpuno promeni, da se dijalog fokusira na obostrano korisne teme, na rast i razvoj ekonomskih odnosa.

“Srbija će biti orijentisana na to, ali neće naravno tolerisati ni ćutati prelaženja određenih crvenih linija”, Đurić.

Na pitanje ko u ovom trenutku može stati na put samovolji Prištine, Đurić je kazao da je problem, između ostalog, što je Kurtijev režim na izborima na neki način nagrađen od biračkog tela za jedan tvrd i destruktivan stav prema srpskoj zajednici na Kosovu i Metohiji. Kako je naveo, sada je veoma važno da međunarodna zajednica zavrne sve ventile podrške Kurtijevom režimu.

“Oni koji su isporučivali oružje Kurtiju, ukoliko žele da sačuvaju stabilnost u našem regionu, sada treba da stanu. Oni koji su radili na podršci novim priznanjima nezavisnosti Kosova da bi dali podršku Kurtijevom režimu, sada treba da stanu ukoliko im je u interesu da sačuvaju stabilnost u ovom regionu, a Srbija će svakako znati i moći sada sa osnaženom ekonomijom, osnaženim drugim kapacitetima da zaštiti svoje državne i nacionalne interese”, rekao je Đurić.

Istakao je da za predsednika Srbije Aleksandra Vučića, Vladu Srbije, Kancelariju za KiM, ministarstvo koje on vodi trenutno, najveći prioritet Kosovo i Metohija.

Pročitaj još