Najstarija izdavačko-novinska kuća NIJP “Panorama-Jedinstvo” danas je u Domu kulture Gračanica održala promociju godišnje izdavačke produkcije i časopisa “Stremljenja”. Panorama „Jedinstvo“ deli sudbinu svog naroda, prkosno i hrabro opstaje, promovišući stvaraoce Kosova i Metohije, a danas je predstavljena izdavačka produkcija Panorame „Jedinstvo“ od Vidovdana do Vidovdana.
Direktorka i glavna i odgovorna urednica “Panorama”- Jedinstvo, Rada Komazec istakla je da je naponosnija baš na period kada je na Kosovu bilo najteže, a „Jedinstvo“ uspelo da sačuva od zaborava sve strašne dane koje je srpski narod preživeo na ovim prostorima.
„Jedinstvo postoji već 82 godine, odnosno naša izdavačka kuća i ja često ponavljam, da sam najponosnija na taj najteži deo koji je Jedinstvo u svom, trajanju imalo, a to je jun 1999. godine kada je Jedinstvo jedina srpska ustanova koja je ostala u Prištini, ostala u gradu južno od reke Ibar. I ne samo to, Jedinstvo je bio jedini srpski medij koji je izveštavao o tim strašnim danima i noćima bitisanja srpskog naroda na ovim našim svetim prostorima. Te godine, nažalost, nad našom izdavačkom produkcijom desio se knjigocid, tadašnji glavni urednik, Petar Sarić, uspeo je uz pomoć KFOR-a da iznese jedan deo naše bogate izdavačke produkcije, a sve ostalo je uništeno, spaljeno ili završilo ko zna gde, počevši od knjiga, od naše bogate biblioteke, fotodokumentacije, arhive, pisarnice i svega onoga što je sadržavalo zapravo jednu veliku izdavačku kuću koja je, kao što sam rekla, južno od Beograda sve do 1999. godine bila najznačajnija i najveća“ istakla je direkorica Panorama „Jedinstvo“ Rada Komazec.
Na promociji je predstavljen bogat književni i izdavački opus ove izdavačko-novinske kuće kao i najnovija ostvarenja saradnika koji svojim stvaralaštvom čuvaju i neguju kulturu, tradiciju i duhovnost naroda na Kosovu.
„Pod krovom naše izdavačke kuće nicali su pesnici čiji su stihovi odjekivali jače od istorijskog potresa. Ona je sakupljala suze i pretvarala u stihove, ona sakuplja stradanja i pretvara u istorijske lekcije. Neprijatelji srpske reči mislili su da su napisali smrtnu presudu našoj kući, ali mi smo uprkos svemu opstali i opstajemo i danas. Nisu bili svesni da se duh ne može zatvoriti među četiri zida, da se reč ne može proterati i ugasiti ako je nosimo u našim srcima, zaključila je Rada Komazec.
Radomir Stojanović bivši urednik časopisa “Stremljenja” danas je na promociji, kako je istakao imao ulogu da kao pesnik i kritičar govori o dvema velikim zbirkama poezije, o pesnikinji Radmili Knežević i o Milici Simonović Stanojević.
„Verujem da će književni kritičari imati dosta posla da uđu u te njihove dubine poezije i da rastumače njegova značenja i poruke. U njima ima dosta proste igre reči u kojoj nema ni tačnosti ni značenja, ali ima dosta dragocenog smisla koji nam je potreban i kojeg tražimo svuda uzalud, a nalazimo ga samo u poeziji ponekad,” rekao je Stojanović.
Stihove poezije objavljene u časopisu „Stremljenja“ kazivale su pesnikinje Milica Stanojević Simonović i Radmila Knežević.
„Jedinstvo“ kao naš svetionik i tvrđava dalo je nemerljiv doprinos za naš opstanak i trajno svedočenje, rekao je na promociji istaknuti pesnik Ratko Popović.
„Jedinstvo je odigralo svoju veliku, veliku značajnu ulogu, kao i stremljenja koja su izašla 1966. godine, Stremljenja jesu dala priliku svim kulturama na Kosovu i Metohiji da mogu da dođu do punog izražaja i da mogu svoje stvaralaštvo da tu afirmišu, to je nemerljiv jedan doprinos bio za zajednički suživot. Nažalost, sve se to raspršilo i otišlo je negde daleko, u neka bespuća koja nas ničemu nisu odvela. Kakvu su sve ulogu i kakvu su misiju imali ljudi u Jedinstvu i uopšte oko Jedinstva, ona je nemerljivi doprinos i za naš opstanak, za naše trajno svedočenje i kao jedno trajno svedočanstvo, i mislim da je to naš svetionik, svetilnik, da je to jedna velika tvrđava u koju se duhovno uvek i zanavek ćemo se tu zadržati i useljavati“, rekao je pesnik Ratko Popović.
Panorama Jedinstvo je samo prošle godine, pored svojih redovnih aktivnosti i novinsko-izdavačke delatnosti, uspela da donese i daruje preko 5. 000 knjiga srpskim školama na Kosovu i Metohiji.
