Jesenji Krstovdan (Vozviženije Časnog krsta) obeležava se 27. septembra kao veliki hrišćanski praznik posvećen sećanju na pronalazak Časnog krsta na Golgoti.
Ovaj dan praznuje se u sećanje na događaj kada je patrijarh Makarije prvi put uzdigao Časni krst pred narodom 326. godine, nakon što ga je pronašla carica Jelena.
Praznik je u crkvenom kalendaru obeležen crvenim slovom i spada u posne dane. Mnogi vernici ovaj dan provode u najstrožem postu – suhojedeniju, hraneći se isključivo hlebom i eventualno grožđem.
U mnogim krajevima Srbije, na ovaj dan se u domove vernika unosi osveštani bosiljak, a ljudi se međusobno daruju grožđem.
Prema narodnom verovanju, ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom, a ako je vedro i suvo, naredna godina može biti sušna.
