Evropska unija (EU) je saopštila da ne komentariše najave ili planove o izmenama Zakona o Specijalizovanim većima Kosova, međutim, još jednom je potvrdila podršku ovoj instituciji.
Portparol EU Kristijan Vigand ponovio je stav EU o podršci ovom sudu i dodao da su Specijalizovana veća i Kancelarija specijalizovanog tužioca, poznati kao Specijalni sud, nezavisne pravosudne institucije koje je Skupština Kosova osnovala 2015. godine.
“Njihov rad je važan za obezbeđivanje odgovornosti, kao i za ostvarivanje pravde za žrtve i njihove porodice iz svih zajednica na Kosovu. Kao što sam i ranije ovde istakao, osobe koje su osuđene prvostepenom presudom, naravno, imaju pravo na žalbu. O presudi mogu odlučivati nezavisne sudije u posebnom apelacionom panelu Specijalizovanih veća. Ali, ponavljam, mislim da je naša podrška Specijalizovanim većima dosledna i da će tako i ostati”, izjavio je portparol Vigand na konferenciji za novinare.
Bivši pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hašim Tači, Kadri Veselji, Jakup Krasnići i Redžep Seljimi proglašeni su 16. septembra krivima po četiri tačke optužnice za ratne zločine. Njih četvorica su zajedno osuđena na ukupno 81 godinu zatvora.
Demokratska partija Kosova (PDK), na čijem čelu su ranije bili i Tači i Veselji, predložila je zakon o izmenama i dopunama Zakona o Specijalizovanim većima. Ova stranka je saopštila da predlog ne podrazumeva ukidanje Specijalnog suda u Hagu.
U dokumentu koji je video Radio Slobodna Evropa (RSE), između ostalog, traži se da najviša kazna koja može biti izrečena bude 15 godina zatvora i da osuđena lica mogu biti predmet predsedničkog pomilovanja.
Inicijativa je dobila podršku političke stranke Alijansa za budućnost Kosova (AAK), dok je vladajuća partija, Pokret Samoopredeljenje, saopštila da će zahtev PDK razmotriti sa pravnog aspekta, uključujući njegovu usklađenost sa važećim pravnim okvirom i “efekte koje bi eventualna takva intervencija mogla imati u ovoj fazi postupaka pred Specijalizovanim većima”.
Specijalizovana veća uglavnom finansira Evropska unija, koja je do sada za njihovo funkcionisanje izdvojila gotovo pola milijarde evra. Ostale države koje doprinose radu ovog suda su Sjedinjene Američke Države, Kanada, Norveška, Švajcarska i Turska.
