• Početna>
  • Vesti>

Velika Hoča: Parastos i sećanje na više od 100 stradalih i kidnapovanih Srba i Roma pre 28 godina

Foto: RTV Gračanica

U Velikoj Hoči danas je obeležen dan sećanja na više od 100 stradalih i kidnapovanih Srba i Roma na teritoriji opštine Orahovac, među kojima je i 13 osoba sa još nerazjašnjenom sudbinom. Parastos je pred kamenim spomenikom u Velikoj Hoči na kojoj su ispisana imena 84 žrtve postradale tokom 1998. i 1999. godine u prisustvu rodbine stradalih, žitelja Velike Hoče i Orahovca, Srba iz drugih srpskih sredina, predstavnika crkve i Vlade Srbije služio jerej velikohočanski Vuksan Kostić.

Cveće i vence položili su predstavnici porodica kidnapovanih i nestalih, Komisije za nestala lica, a u ime Kancelarije za Kosovo i Metohiju zamenik direktora Miloš Terzić.

Jerej velikohočanski Vuksan Kostić poručio je da sećanje na žrtve ne sme da se ugasi, i dodao da, moramo da verujemo da oni nisu postradali i da nisu mrtvi, nego da su u Gospodu svi ljudi živi

„I da ste svesni da treba da se molite Gospodu Bogu za njih svakog dana. Oni ljudi koji su činili zulum i koji su ubijali naše komšije, naša braću i sestre, mislili su da se time priča završava. Međutim, kao što su rekli naši pisci: ‘I grobovi naši boriće se s vama.’ I dan-danas na ovim mestima ti naši ljudi koji su ubijeni, koji su kidnapovani, oni su i te kako živi i mi to vidimo, jer su oni živi u srcima našim“, rekao je jerej Kostić.

On je pozvao građane da se svake godine u što većem broju okupljaju na ovom mestu.

„Mi nekada možemo i da znamo da teško onim ljudima koji ubijaju telo, a duši ne mogu da naude. Zapravo, mi otkada pamtimo i kada znamo, pravoslavni hrišćanski rod je uvek bio prognan na raznoraznim mestima, ali nažalost se smrću ništa nije završilo. Jer je Gospod Isus Hristos pre 2.000 godina tu istu smrt pobedio i nama darovao život večni“, istakao je Kostić.

Predstavnica Komisije za nestala lica Vlade Srbije Vesna Bošković izjavila je da nadležne institucije ni posle 28 godina ne gube nadu da će pronaći posmrtne ostatke onih za kojima, kako je naglasila, neumorno tragaju svih ovih godina.

„Ponovo smo se ovde i okupili kako bismo održali pomen nevino stradalim žrtvama, kako bismo još jednom ponovili, ma gde bili, da od njihove sudbine nećemo odustati, ma koliko godina je prošlo, a prošlo je previše. Imena uklesana u ovom kamenu, sve do jednog, zaslužuju mir, a njega mogu dobiti samo ako svi mi dobijemo i istinu“, rekla je Bošković.

Bošković je navela da tek kada „svoje najmilije budete mogli da sahranite kako dolikuje i ožalite kako zaslužuju, a mi mogli da zaključimo i poslednji dosije nestalog lica“, možemo u miru da sačekamo ovozemaljsku pravdu.

„Svaki napor i svaka prepreka sa kojom se tokom ovog procesa spremno suočavamo je mali dug hrabrosti žrtvama koje su svoje živote ostavile na svojim ognjištima, na svom Kosmetu od kojeg nikada nisu odustali. Kažu da mi politizujemo ovo humanitarno pitanje. Kažu da ne odgovaramo na njihove zahteve. Kažu da nas ne interesuju nestala lica. Kažu oni svašta, i tu ću zastati i podsetiti vas na 18. jul 2025. godine. Svi znamo šta se desilo“, rekla je ona.

Dodala je da se još uvek traga za 1837 nestalih lica bez obzira na nacionalnost i veroispovest.

„Mi tražimo, i kao što smo prošle godine podsetili, na lokacije i zahteve koje smo im prosledili. I to neke od zahteva i pre 12 godina. Da vas podsetim na Dojnice, svake godine pominjemo Dojnice.Lapušnik, zahtev da provere lokaciju koju smo im dali sa sve koordinatama, fotografijama i preciznim opisom mesta. Zahtev od pre 12 godina. Košare – bili smo na Košarama, radili smo proveru neke lokacije, to nije to što smo mi tražili“, ukazala je Bošković pomenuvši i Lugovo, Livičko jezero, Istok i Budisavce gde je nestalo jedno svešteno lice.

Zamenik direktora Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Miloš Terzić istakao je da su ovi dani, još od 1998. godine jedni od najtužnijih i najtragičnijih dana u novijoj srpskoj istoriji i shodno tome se pamti svaka žrtva, pojedinac i porodica koja već decenijama čeka pravdu.

„Ta pravda je očigledno spora i mi uvek apelujemo i upiremo prst u međunarodne faktore i međunarodne predstavnike i pitamo se zašto su se još od 1998. godine do sada se često, gotovo uvek svrstavali na stranu onih koji su činili nepravde prema našem srpskom narodu“, naveo je Terzi

On je ukazao da smo se okupili zbog istine, zbog pravde i zbog duga koji, kako je rekao, imamo svi prema članovima porodica, stradalima, kidnapovanima i ubijenim sunarodnicima ovog dela Metohije i Orahovačkog kraja.

Poručio je svima, i kako je naglasio, međunarodnom faktoru – da ne mogu da nam zabrane da budemo Srbi i da nas odvoje od našeg naroda i toga da negujemo kulturu pamćenja na naše sunarodnike.

„I da obeležavamo dane iz naše slavne, ali i tragične prošlosti i istorije. Mi ćemo to da radimo zajedno sa porodicama sve dok potomci stradalih, ubijenih i kidnapovanih Srba ne ugledaju lice pravde, a i nakon toga ćemo dolaziti u još većem broju, Neka je večna slava i hvala svim stradalim Srbima na prostoru Kosova i Metohije, a mi ćemo, kao što sam rekao, u punom kapacitetu i svim raspoloživim sredstvima da se borimo za istinu i pravdu“, poručio je Terzić iz Velike Hoče.

Terzić je ukazao da „mi Srbi znamo gde se istina nalazi i da ona pre ili kasnije izađe na površinu i istakao da nikada nećemo odustati od pravde“.

„Posle više od tri decenije, na primer u Bratuncu, gde su počinjeni zločini takođe nad srpskim narodom, pojavio se i izaslanik predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da se pokloni srpskim žrtvama. Nadam se, i to će doprinos dati i miru, i pravdi, i istini, da će se to jednog dana dogoditi i ovde, jer punu istinu znaju i Amerikanci“, kazao je Terzić.

Od 17. do 22. jula 1998. godine, tokom napada pripadnika OVK na Orahovac i okolna sela – Retimlje, Opterušu, Zočište i Veliku Hoču, kidnapovano je više od 100, a ubijeno sedam osoba.

Udruženje porodica kidnapovanih i nestalih Srba sa Kosova i Metohije, detalje kidnapovanja i ubistva Srba iz Orahovaca i okoline predočilo je svim nadležnim institucijama koje su prikupljale podatke o kidnapovanim, nestalim i ubijenim licima, ali za zločine u opštini Orahovac do danas niko nije odgovarao

U Orahovcu je pre sukoba 1998. i 1999. godine živelo oko 3.000 Srba.

Parastos kidnapovanim i ubijenim Srbima je ranije danas služen i na groblju Orlovača kod Beograda, na kome je sahranjeno 25 ubijenih Srba iz ovog dela Metohije.

Pročitaj još