Sve je počelo razgovorom među osobljem Opšte bolnice u Uroševcu.
Prvih meseci 2026. godine ova bolnica je zamenila sigurnosne kamere novijim modelima.
“Bilo je reči o tome da su postavljene kamere sa zvukom”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Sadat Hadžiu (Haxhiu), tehničar radiologije u ovoj bolnici.
Hadžiu, koji je takođe predsednik Federacije sindikata zdravstvenih radnika za Uroševački okrug, kaže da je, čim je čuo te informacije, odlučio da reaguje.
“Obavestio sam Federaciju na centralnom nivou. Oni su intervenisali kod Agencije za zaštitu podataka (Agencija za informisanje i privatnost)”, kaže on.
Žalba u vezi sa ovim slučajem stigla je u Agenciju za informisanje i privatnost još 9. marta.
Agencija je potom pokrenula inspekciju i utvrdila da je žalba osnovana.
AIP je 27. aprila naložila bolnici da obustavi ovu vrstu nadzora.
Hadžiu potvrđuje za RSE da je nalog sproveden i da su uklonjene kamere koje su snimale zvuk.
Zašto su postavljene ove kamere?
Do objavljivanja ovog teksta, rukovodstvo bolnice nije odgovorilo na pitanja RSE o razlozima postavljanja kamera koje mogu da snimaju zvuk.
Hadžiu kaže da ne veruje da je uprava imala bilo kakvu lošu nameru.
“Ne verujem ni da je neko slušao to (zvukove sa kamera). Ni uprava… ne verujem da je znala da su te kamere sa zvukom”, kaže on.
Međutim, prema javno dostupnim podacima o nabavkama, mogućnost snimanja zvuka bila je poseban kriterijum naveden u tenderskoj dokumentaciji koja je objavljena u novembru 2025. godine.
U toj dokumentaciji, u kojoj je tražena nabavka 32 kamere, navodi se da one moraju imati “1 ch Audio In/Out” – kanal koji omogućava dvosmernu komunikaciju zvukom.
Bolnica u Uroševcu nije odgovorila ni na pitanja o razlozima traženja ove specifikacije, niti o tome kako su kamere kasnije zamenjene, nakon uklanjanja onih sa funkcijom snimanja zvuka.
Da li je dozvoljeno snimanje zvuka sigurnosnim kamerama?
Prema Agenciji za informisanje i privatnost – veoma retko.
“Imajući u vidu da tehnologije prepoznavanja lica i audio-snimanja predstavljaju posebno invazivne (nametljive) oblike obrade ličnih podataka, njihova upotreba treba da se smatra izuzetkom, a ne pravilom”, naveli su iz ove agencije za RSE.
Agencija je takođe ocenila da ova vrsta obrade podataka predstavlja “duboko zadiranje u privatnost pojedinaca” te da se “ne treba smatrati uobičajenim delom sistema video-nadzora”.
Napredne kamere u bolnicama, školama i na ulicama?
Bolnica u Uroševcu nije jedina institucija koja je, barem u zahtevima za kupovinu kamera, tražila tehničke specifikacije za snimanje zvuka.
RSE je analizirao tenderske dokumentacije objavljene poslednjih godina za kupovinu sistema kamera. U njih najmanje 10 tehničke specifikacije predviđale su i audio-funkciju.
Štaviše, u nekima je traženo i “prepoznavanje lica” i mogućnost “inteligentne analize”.
Jedan od tih tendera raspisala je Opština Glogovac u oktobru 2025. godine za kamere koje su već postavljene na nekoliko ulica u toj opštini.
Stručnjaci kažu da upotreba pametnih kamera može da ugrozi privatnost, posebno ako se one postavljaju u bolnicama, školama, vrtićima i javnim prostorima.
U odgovoru za RSE, iz ove opštine navode da, iako instalirane kamere imaju tehničku mogućnost za audio i video snimanje, trenutno je aktivirana samo opcija video-snimanja.
Takođe su pojasnili da neke kamere nude mogućnost prepoznavanja registarskih oznaka vozila, “u cilju identifikovanja sumnjivih vozila ili vozila koja krše saobraćajna pravila na ulicama centra grada”.
Iz opštine nisu objasnili šta konkretno znače tražene specifikacije u tenderskoj dokumentaciji, uključujući one za “duboko učenje za klasifikaciju ljudi i vozila”, kao i za “prepoznavanje maksimalno 50 lica u javnim prostorima”.
Zahtev za kamere u školama i vrtićima
Oko 50 kilometara od Glogovca, Opština Južna Mitrovica pripremila je novi tender.
U ovom tenderu koji je otvoren 18. juna i još u početnoj fazi, traži se kupovina kamera za nekoliko obrazovnih institucija, uključujući škole i vrtiće.
U specifikacijama ovog tendera, između ostalog, traži se da sistem kamera ima “audio ulaz i izlaz za (dvosmernu) komunikaciju”.
Pored toga, prema navodima iz opštine, ovaj sistem bi trebalo da podrži do 300 zapisa lica (ili ekvivalent tome) i do 100.000 slika za prepoznavanje lica.
Do objavljivanja teksta, opština nije odgovorila na pitanja RSE zašto nabavljaju kamere sa ovim specifikacijama.
Zašto pametne kamere mogu biti opasne?
Stručnjak za sajber bezbednost Korab Kećekolja (Keqekolla) ocenjuje da uključivanje funkcija poput prepoznavanja lica i snimanja zvuka u kamere koje nabavljaju javne institucije zahteva jasnu zakonsku osnovu i transparentnost.
“Postoji velika razlika između kamere koja dokumentuje bezbednosni događaj i sistema koji identifikuje ljude u realnom vremenu… Prvo je klasičan nadzor, drugo je masovni biometrijski nadzor”, kaže on za RSE.
Prema njegovim rečima, prepoznavanje lica može da se koristi samo u ograničenim slučajevima, kao što je kontrola pristupa osetljivim zonama, i samo uz poštovanje zahteva Zakona o zaštiti ličnih podataka.
“Kada se ovi sistemi uvedu u školu ili bolnicu bez ovog procesa… prelazimo sa fizičke bezbednosti na opšti nadzor građana”, kaže Kećekolja.
On upozorava i na to da snimanje zvuka u bolnicama može narušiti privatnost pacijenata.
Takođe izražava zabrinutost i zbog sajber bezbednosti ovih sistema.
“IP kamere su računari povezani na mrežu, a ne pasivni uređaji”, kaže on.
Prema Kećekolji, javne institucije treba da shvate da sistem kamera nije samo nabavka opreme, već dugoročna obaveza da godinama štite osetljive podatke građana.
“Ako nemamo kapacitete da preuzmemo ovu odgovornost, onda ni sistemi ne bi trebalo da imaju ove funkcije. Početak sa minimalnim funkcijama i postepeno povećavanje tamo gde postoji stvarna potreba i jasni zakonski okvir jeste mnogo zdraviji pristup nego kupovina svega što je ‘pametno’… samo zato što je dostupno u katalogu”, dodaje on.
RSE je identifikovao i nekoliko sličnih tendera u drugim institucijama, uključujući Centar za mentalno zdravlje u Peći, Stomatološki klinički centar u Prištini, Opštinu Vučitrn kao i opštine Junik, Gnjilane i Orahovac.
U ovim tenderima za kupovinu kamera – nekima već ugovorenim, a nekima još u procesu – tražene su specifikacije za snimanje zvuka, kao i za inteligentne analize i prepoznavanje lica.
Većina ovih institucija do objavljivanja članka nije odgovorila na zahtev RSE za komentar.
Opština Vučitrn navela je da tender, koji je u početnoj fazi, ima određene specifikacije zato što će nabavka biti izvršena za Policijsku stanicu u Vučitrnu.
Međutim, u tenderskoj dokumentaciji predviđa se i nabavka za zdravstvene centre i školske objekte. I za ove objekte traže se inteligentne funkcije, uključujući detekciju i poređenje lica.
Na pitanje zašto su ove funkcije predviđene i za škole i zdravstvene institucije, iz opštine su odgovorili da je cilj jačanje bezbednosti u javnim objektima u kojima se kreće veliki broj građana i gde se čuvaju medicinska oprema, dokumentacija i vredan inventar.
“Objekti glavnih centara porodične medicine i centara porodične medicine i škole su u prošlosti bili meta krađa, oštećenja i neovlašćenih ulazaka van radnog vremena”, navodi se u odgovoru.
Prema opštini, funkcija detekcije lica pomaže i u smanjenju lažnih alarma, jer razlikuje ljudske upade od drugih pokreta.
Opština je dodala da sistem nije namenjen za nadzor učenika tokom nastave ili pacijenata tokom lečenja.
“Kamere se postavljaju na ulazima i izlazima, hodnicima i spoljašnjem obodu objekata, a ne u učionicama ili prostorijama za preglede”, navodi Opština Vučitrn.
Opština Orahovac, koja je 17. juna 2026. otvorila tender za nabavku kamera za javne objekte, tražila je da neke od njih imaju ugrađene mikrofone, ali nije objasnila razlog iza ovog zahteva
U odgovoru je rekla RSE da “postupak još nije završen” i da “nije zaključen ugovor sa ekonomskim operatorom”.
