Eugen Cakoli iz organizacije „Demokratija na delu“ ocenio je da je, nakon okončanja žalbenih postupaka i potvrđivanja izbornih rezultata, treća nedelja jula optimalan rok za sazivanje konstitutivne sednice Skupštine Kosova.
Međutim, Cakoli smatra da najveći izazov neće biti formiranje vlade, već izbor novog predsednika Kosova. Prema njegovim rečima, kraj septembra mogao bi da bude krajnji ustavni rok za izbor predsednika.
„Ako skupština bude konstituisana u drugoj polovini jula, to znači da će sredina ili kraj septembra biti poslednji ustavni rok u kojem novi predsednik države mora biti izabran. To je najstroži rok, dok za izbor vlade postoje dva paralelna roka. S jedne strane postoji rok od 60 dana od dana poveravanja mandata, a s druge ukupni rok od 40 dana, koji obuhvata 15 dana za prvog kandidata (kojeg predlaže vršilac dužnosti predsednika ili u skladu sa procedurom koja bude primenjena), zatim, ukoliko on ne bude izabran, rok od 10 dana za izbor drugog kandidata, a potom još 15 dana za tog kandidata. To ukupno iznosi 40 dana. To znači da bi odluka o vladi mogla biti doneta najkasnije početkom septembra, ako ne i ranije. Međutim, pošto ne očekujem da će formiranje vlade predstavljati problem zbog rasporeda snaga, verujem da će najosetljivije i potencijalno najproblematičnije pitanje biti izbor predsednika, čiji rok ističe sredinom ili krajem septembra, u zavisnosti od procedura koje će biti primenjene za konstituisanje skupštine“, rekao je Cakoli za Ekonomia Online.
Govoreći o izbornom procesu, Cakoli je ocenio da je prebrojavanje glasova proteklo regularno i da nisu utvrđene nepravilnosti koje bi mogle da dovedu u pitanje integritet izbornih rezultata. Zbog toga smatra da bi sredina, odnosno treća nedelja jula, mogla biti optimalan termin za sazivanje konstitutivne sednice skupštine.
„Pošto je Ustavni sud Kosova utvrdio da je rok od 30 dana za konstituisanje skupštine konačan i obavezujući, a imajući u vidu da su za pripremu sednice i druge tehničke elemente obično potrebne jedna do dve nedelje, verujem da bi treća nedelja jula, odnosno sredina jula, mogla biti optimalan termin za sazivanje konstitutivne sednice. Brojevi u kosovskoj skupštini ukazuju na relativno miran proces njenog konstituisanja, jer ne verujem da će Pokret Samoopredeljenje, kao stranka koja je osvojila najviše glasova, zajedno sa partnerima iz nevećinskih zajednica, imati problema da konstituiše skupštinu“, rekao je Cakoli.
Govoreći o izbornim žalbama, Cakoli je rekao da kandidati imaju zakonsko pravo da koriste sva pravna sredstva, ali je naglasio da su dosadašnja praksa Izbornog panela za žalbe i predstavke (IPŽP) i Vrhovnog suda uspostavila jasne standarde za njihovo razmatranje.
„Kandidati koji su učestvovali na izborima imali su i imaju zakonsko pravo da podnose žalbe, čak i kada je reč o malom broju glasova. Međutim, važno je da je IPŽP još u prethodnim izbornim ciklusima uspostavio svojevrstan presedan u pogledu nivoa provere mogućih nepravilnosti. Verujem da će odluke IPŽP-a i Vrhovnog suda po ranijim žalbama predstavljati osnov za odlučivanje i u eventualnim novim predmetima koji bi mogli da stignu pred Vrhovni sud“, rekao je Cakoli.
Prema njegovim rečima, nadležne institucije mogu veoma brzo doneti konačne odluke, čime bi bio otvoren put za potvrđivanje izbornih rezultata.
Najnovija odluka Ustavnog suda jasno propisuje da se predsednik Kosova bira dvotrećinskom većinom uz kvorum od dve trećine poslanika u prva dva kruga glasanja, odnosno sa najmanje 61 glasom u trećem krugu.
Rok od 35 dana koji je Ustavni sud odredio istekao je u ponoć 28. aprila, čime se, prema toj odluci, Skupština automatski raspušta, bez potrebe za ukazom predsednika.
