Organizovanjem tradicionalnog Svetosavskog bala u Beču, Srpski centar već godinama čuva sprsku kulturu i tradiciju u Austriji, ali ne zaboravlja ni one kojima je potrebna pomoć, pa manifestacija ima i humanitarni karakter. Ove godine pomoći će porodici Dimić iz sela Mogila kod Gnjilana, koja će dobiti novu kuću.
Program 27. Svetosavskog bala doneo je jedinstveno iskustvo kroz 16 sala veličanstvene carske palate Hofburg, za više od 3.000 gostiju iz čak 25 zemalja.
„Posebno me raduje što, 180 godina nakon prvog izvođenja srpskog kadrila Johana Štrausa Mlađeg, 1846. Godine, večeras ponovo imamo premijeru – valcer Svetosavskog bala u Beču koji je komponovao Fedor Vrtačnik gosti su prvi put imali prilike da ga čuju“, rekao je predsednik Organizacionog odbora Svetosavskog bala u Beču Milan Vidović.
Gostima je predstavljena i slava, posebnost srpskih porodica kroz vekove, koja se nalazi na Uneskovoj listi nematerijalnog kulturnog nasleđa.
Uz to, neizostavni deo bala je onaj humanitarni. Ove godine Srpski centar i Fondacija Tamara Grujić pomažu porodici Dimić iz sela Mogila sa Kosova.
Pored prihoda od ulaznica, na humanitarnoj aukciji našla su se umetnička dela studenata Univerziteta umetnosti iz Beograda, ali i jedan poseban raritet – potpisana knjiga „Prokleta avlija“ srpskog nobelovca Ive Andrića.
„Posebno mi je drago što večeras imamo potpisanu knjigu ‘Prokleta avlija’ Ive Andrića. To je raritet, tri meseca smo radili na tome da dokažemo da je stvarno njegov potpis, jer se on retko potpisivao“, rekao je Vidović.
Četvoročlana porodica Dimić živi u izuzetno teškim uslovima, ali sa jakom željom da ostane na svom ognjištu. Zato će im Fondacija Tamara Grujić pomoći da dobiju novu kuću i bolje uslove za život.
„Fondacija će nastaviti da se bavi onim što smo radili i u više od 270 emisija. Ali, konkretno, iz Beča kreće naš pravi filantropski rad. Planiramo da pomažemo porodicama koje su socijalno ugrožene, dečjim institucijama, osnovnim i srednjim školama u ruralnim sredinama, bolničkim ustanovama… Da se bavimo humanitarnim radom, onim što znamo. Snaga Fondacije leži u tome što imamo nekoliko preduzetnika i na desetine majstora širom Srbije i Kosova i Metohije, koji su spremni da krenu da rade. Zajedno sa Srpskim centrom pomažemo porodici Dimić-Dobrić iz sela Mogila kod Gnjilana”, rekla je direktorka Fondacije Tamara Grujić.
Zajedničkim snagama oni će u naredna dva meseca kompletno renovirati dom porodice Dimić.
„Oni su prvi put u inostranstvu, izvadili smo im dokumenta. Imali su dva dana da prošetaju Bečom, jako su srećni i uzbuđeni i ovde su proveli nezaboravno veče, a nadam se da će kasnije da uživaju u novom domu i da ćemo im promeniti život na bolje“, kazala je Tamara Grujić.
Ona je navela da osim povremenih problema na administrativnim prelazima, njena humana ekipa nije imala probleme na Kosovu.
„Na Kosovu i Metohiji nemamo problem, nismo imali problem ni u Republici Srpskoj. Govorim o klasičnom radu, o građevinskim radovima, prikupljanju lokalne pomoći, traženju lokalnih majstora, o saradnji sa lokalnim samoupravama. Imali smo problem ponekad na administrativnim prelazima kada velika roba treba da pređe, ali zaista imamo sreću da nas mnogi ljudi vole i znaju da pomažemo trećem licu i onda su ljudi kod nas u regionu i dalje spremni da pomognu jedni drugima“, ispričala je Tamara.
U bečkoj palati Hofburg i ove godine se igrao srpski kadril, star 180 godina, a po prvi put i Svetosavski valcer, koji je komponovao dirigent Novosadskog big benda Fedor Vrtačnik.
Vrtačnik je rekao da mu je čast što će njegova kompozicija ostati kao pečat tako velike manifestacije.
„Ovakav događaj bi trebalo da ima svoj muzički pečat. Prošle godine kada sam obišao sve sale, dobio sam ‘lajt motiv’ za to, da se napravi nešto što svi veliki svetski balovi imaju. I dobio sam ideju, motiv prve tri ili četiri note su iz tradicionalne pesme ‘Tamo daleko’, a dalje se kompozicija razvija u svom pravcu. To je fantastičan, zanimljiv valcer“, rekao je Vrtačnik.
Srpsku slavu, koja već vekovima okuplja porodice oko trpeze u čast sveca-zaštitnika, tradiciju kakvu nema niko drugi, gostima su predstavili glumci Narodnog pozorišta iz Niša. I to ne bilo koju, već čuvenu Ivkovu slavu.
„Mi predstavljamo fenomen srpske slave kroz malu, pozorišnu formu, mali igrokaz. Kao gazda Ivko, u 15-minutnom performansu govorimo o specifičnostima i posebnostima slave srpske, a naročite niške, na duhovit način. Srpska slava je fenomen ‚par ekselans’ i jako važna stavka u religijskom aspektu našeg naroda i tradicije“, rekao je glumac Aleksandar Marinković.
Na početku manifestacije emitovana je beseda pesnika Matije Bećkovića, koji iz zdravstvenih razloga nije prisustvovao balu, ali se organizatori nadaju da će i beseda za otvaranje bala postati tradicija.
„Program je bilo teško sastaviti, odnosno napraviti takvu vremensku liniju da krene u isto vreme, u svim salama, da oni koji budu u glavnoj sali imaju priliku da vide šta se dešava u ostalim prostorijama. Cilj je bio da svi mogu da kruže, da vide različite sadržaje i da svako nađe ono što je njemu zanimljivo i da u tome uživa“, rekao je umetnički direktor Svetosavskog bala Svetozar Krstić.
Balu su prisustvovali v.d. direktora Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Vladimir Kokanović, pomoćnik ministra za evropske integracije Srbije Miroslav Gačević, i predstavnici Vlade Republike Srpske, predstavnici austrijskih političkih stranaka, ambasadori Srbije i BiH u Austriji, Marko Blagojević i Siniša Bencun.
Kokanović je naveo da nema bal, odnosno manifestacije, takvog obima i značaja, kao što je Svetosavski bal u Beču.
„Pogotovo ako se uzme u obzir način na koje je organizovan, ovo je zaista impozantno. Sa druge strane, ovo predstavlja dugu tradiciju čuvanja srpskog nacionalnog identiteta, ali i predstavljanja srpskog naroda u najboljem mogućem svetlu, ne samo široj austrijskoj javnosti, već i evropskoj, pa i svetskoj. Upravo ovaj bal, ovako organizovan, uz ogromnu podršku Ambasade Srbije u Austriji, čini ponos svakog Srba, gde god on živeo“, rekao je Kokanović.
Najavio je da će Uprava na čijem je čelu nastaviti da podržava manifestacije ovakvog obima, pre svega Svetosavski bal.
Ukazao je da je srpska dijaspora u Austriji danas mnogo homogenija nego ranije.
„I to je zasluga ovog bala, ali i drugih sličnih manifestacija, kao i podrške Ambasade Srbije u važnoj misiji da se objedini srpski korpus u Austriji. U narednom periodu nastavićemo da se bavimo ovom najvažnijom misijom. Ako imamo, a imamo, nameru da očuvamo srpski nacionalni identitete, tradiciju, kulturu, jezik i ćirilicu – onda jedinstvo srpskog naroda mora da bude jedan od prioriteta“, zaključio je Kokanović.
