• Početna>
  • Vesti>

Podkast sa Tijanom Miljković: O bolesti zavisnosti kao problemu koji je “rešiv“

Foto: Radio Mitrovica sever

Bolesti zavisnosti su sve zastupljenije. Govoriti o uzricima i posledicama je ponavljanje onoga što je već moglo da se čuje, ali govoriti o zavisnosti kao problemu koji je “rešiv“ je poseban izazov. Uključivanje u rešavanje problema zahteva čitav tim ljudi koji aktivno učestvuju u procesu izlečenja zavisnika. Počev od psihijatra, psihoterapeuta, traumaterapeuta, okoline, prijatelja, porodice pa na kraju i duhovnika, ukoliko osoba koja se leči od bolesti zavisnosti to sama želi.

Neke bolesti zavisnosti su vrlo česte ali postoje i one za koje retko čujemo a sve jedno predstavljaju veliki problem i zahtevaju dug i mukotrpan proces izlečenja.

„Postoje zavisnici od alkohola, narkotika, psihoaktivnih supstanci, interneta, hrane, kupovine pa čak i rada“, kaže psihoterapeut Tijana Miljković.

Ona kaže da proces izlečenja počinje dijagnostikom odnosno procenom ko je osoba, koliko je i od čega zavisna. Drugi korak je detoksikacija ili oslobađanje od supstanci iz organizma ukoliko se radi o zavisniku od narkotika (kokain,heroin….) ili alkohola. A potom dolazi na red psihijatrijski pristup.

„Najbolje je primenjivati više psihoterapija uporedo, obuhvatiti psihološki i fizički ili biološki aspekt.To je integrativni pristup i on je najbolji. U početku je važno, da pacijent osvesti negativno usvojene obrasce i krene da ih menja u pozitivne i bolje po sebe. Posebna vrsta početne terapije je sa traženjem uzroka bolesti još u detinjstvu i istraživanje nekih vrsta trauma i stresova koji postoje od ranije“, kaže Milković.

Pored terapije medikamentima i detoksikacijom, važna je psihoterapija, ako ne i presudna, jer osoba ne može sama da se izbori. Ona mu pomaže da osvesti i uvidi uzroke bolesti zavisnosti i poradi sa terapeutom na samoregulaciji emocija.

„To je važno, da se zavisnik u fazi izlečenja bolje nosi sa stresom, a ne kroz beg od realnosti ili nekim drugim negativnim načinima.To je cilj, dodatna edukacija o psihoterapiji.

Šta kada je osoba na putu osvešćenja ili je svesna  problema, te je spremna da potraži pomoć?

„Zajednica je jako bitna, postoje grupne terapije na primer alkoholičara ili zavisnika od narkotika, koje su se pokazale vrlo efikasnim, jer se javlja osećaj pripadnosti, neusamljenosti i osećaj da su deo zajednice. Vrlo je bitna medikamentozna terapija koju određuju psihijatri a onda i različite tehnike psihoterapije i uključivanje zajednice koja je ključna (porodica,prijatelji…). Osoba u tim trenucima ne sme da se oseća usamljeno“, smatra Miljković.

Osuda, odbacivanje, ljutnja, bes ne dovode do rešenja problema i to u lečenju zavisnika treba potpuno isključiti, ali isto tako treba pomoći i drugoj strani, koja je direktno suočena sa problemima u procesu izlečenja zavisnika, ako je recimo, član porodice ili društva.

Kod lečenja zavisnika, bilo koja zavisnost da je u pitanju, postoje oscilacije, vraćanje na staro, ponavljanje istih priča, sklonost lažima, manipulacijama itd….

„Svi smo usredsređeni uglavnom na osobe koje imaju problem (zavisnici), a vrlo se malo priča o osobama koje trpe i podnose sve to jer su stalno prisutne, pružaju pomoć i razumevanje. One budu iscrpljene i njima je i te kako potrebna pomoć.

Vraćanje porocima

Bolest zavisnosti je kao i svaka druga “bolest“. Recidiv postoji kao i kod svake druge bolesti jer je lečenje veoma dug proces, a u međuvremenu zavisnici se često vraćaju porocima.

„Svi koji se susreću sa lečenjem zavisnika, treba da imaju u vidu i da znaju da je to „proces“. To neće proći preko noći, pogotovu ako je osoba dugi niz godina zavisnik. Naš psihoterapijski deo je da ustanovimo razloge zašto se vraćaju, da li beže od realnosti, da li ne mogu da se nose na određeni način sa svojim emocijama, traumama iz detinjstva, stresovima koje nisu osvestili ili su ih osvestili površno, pa se ponovo vraćaju“

Emocionalna stanja, nezadovoljstvo, tuga, traumatično detinjstvo i uticaj sredine i društva najčešći su okidači, da psihički nestabilna , anksiozna ili depresivna osoba, posegne za alkoholom ili narkoticima.

Da li je povratak na pravi put moguć i kako uz pomoć adekvatne psihoterapije pa i nekih drugih načina u kombinaciji sa tim, na primer vere i ispovesti, poslušajte do kraja u podkastu sa psihoterapeutom Tijanom Miljković……

Pročitaj još