Nekadašnji ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Severnoj Makedoniji i Srbiji i član pregovaračkog tima Ričarda Holbruka, Kristofer Hil danas je počeo svoje svedočenje pred Specijalizovanim većima u Hagu, u nastavku suđenja bivšim vođama OVK Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Seljimija.
Uloga u Rambujeu
Hil je na pitanje advokata kazao da je njegova uloga u Rambujeu bila da ubedi srpsku i albansku delegaciju da prihvate isti tekst kojim se traži puna autonomija i potom organizovanje referenduma, dok bi Nato obezbeđivao bezbednost na Kosovu.
Dodao je da su SAD tražile od Tačija da prihvati taj dokument.
„Stav je bio da, ako jedna strana prihvati sporazum, a druga ne, mi podržavamo stranu koja prihvati. Tači nije prihvatio predlog; plašio se da nije u poziciji da prihvati dokument u kojem se ne pominje nezavisnost. Rekao je da bi, ako bi se vratio na Kosovo, tamo bio ubijen. Nisam postavljao pitanja ko, gde i kako, već sam shvatio da on nije u poziciji da to prihvati“, kazao je Hil.
Na sastanku nije bilo reči o otmicama i ubistvima
Na pitanje da li se na pomenutom sastanku sa Tačijem pričao o otmicama i ubistvima za koje je bila osumnjičena OVK, Hil je naveo.
„.Ne sećam se da su otmice bile nešto čime smo se bavili. Sećam se da je bilo govora o zaposlenima u elektrani severno od Prištine i bilo je pitanje šta se s njima desilo i da su njihove porodice zabrinute. Kasnije u decembru sećam se pitanja o osam srpskih vojnika“, rekao je Hil.
O prvom sastanku sa Tačijem
„Na tom sastanku 1998. godine, koliko se sećam pored Tačija, Krasnići je bio tu i još jedan muškarac. Seli smo na pod i počeli da razgovaramo. Postojala je percepcija da sam suviše blizak Rugovinoj frakciji, i hteli su da znam da Rugovu ne cene onako koliko je cenjen u mojim krugovima. Hteo sam da ih uverim da nisam naklonjen nijednoj frakciji i nastajao sam da se usresredim na nacrt sporazuma“, naveo je Hil i dodao da su predstavnici OVK došli sa oružjem i da im je rekao da oružje ostave ispred.
Američki diplomata je naveo da je Tači odavao utisak da potiče iz akademskog sveta, a ne vojnog.
Imali smo na umu autonomiju za Kosovo koja je bila mnogo šira od one iz 1974.
„Automonija koju smo imali na umu za Kosovo bila je mnogo šira iz Ustava 1974. godine i onda smo se nadali da u tom kontektu EU može nešto da uradi u vezi članstva za zemlje na Balkanu i da će se svi naći u EU. Rugova i ostali su bili za nezavisnost i bili su spremni da to bude u fazama“, rekao je Hil.
OVK hteo da bude glas Albanaca sa Kosova umesto Rugove
„Ja nisam poznavao OVK i teško je oceniti šta su bili njihovi ciljevi. Ljudi s kojima smo razgovorali su smatrali da ne može da se pregovora sa Srbima i da ćemo mi njima pomoći da ostvare nezavisnost. Njih je zanimalo da rade sa SAD, jer su smatrali da je u poziciji da preko Amerike ostvare svoje ciljeve a to je nezavisnost Kosova u skoroj budućnosti. Imao sam utisak da njih ne interesuje da rade zajedno sa DSK. Radili su šta su mogli da podriju ugled DSK i hteli su da budu glas kosovskih Albanaca umesto Rugove. Namera je bila da se skrajne Rugova i da će oni govoriti u ime Kosova, rekao je Hil.
Hil: Nisam verovao da postoji Glavni štab OVK
„Nisam verovao da postoji Glavni štab koji kontroliše OVK. Verovao sam da je postojao napor da se nama prikaže da postoje vojne i političke strukture, ali mislim da su samo pokušavali da pokažu da su važniji u nekim prilikama nego što su bili. A, mogao bih i da dodam da sam to svoje mišljenje preneo mnogim drugim ljudima“, rekao je Hil i dodao.
„Demaći je često pokušavao da govori kroz OVK i sećam se da je OVK znala da smo razočarani jer ne mogu da imenuju pregovarače“, rekao je američki diplomata.
O sastanku u Juniku
„Dat je preveliki značaj tom susetu. Seli smo na pod pili čaj, onda je taj čovek sa bradom došao i seo pored Holbruka. Ta slika je napravljena i izgledalo je kao da je Holbruk uspostavio kontakt sa OVK. Taj čovek se predstavio kao pripadnik OVK, ali nije bio vođa“, rekao je Hil.
Ambasador Gelbard je rekao za OVK da su teroristi
„Ambasador Gelbard je govorio o OVK kao terorističkoj organizaciji. Kao i mnogi službenici Ministarstva spoljnih poslova oslanjali su se na svoja ranije iskustva u Latinskoj Americi. U jednom trenutku je rekao da se bavio različitim kriminalnim organizacijama i upotrebio izraz teroristi i on je video OVK kao teroriste“, rekao je Hil
Onda je došlo do napada na porodicu Jašari, navodi Hil.
„Ambasador Gelbard je zauzeo vrlo tvrd stav prema Srbima nakon toga, vodio je razgovore sa Miloševićem i razgovori su bili takvi da Milošević nije želeo da razgovara s njim nakon toga. Gelbard je posle promenio svoj stav i Milošević je odbio da se viđa sa njim“, rekao je Hil.
Hil je naveo i da u SAD postoji zvaničan proces u kojem se organizacije označavaju kao terorističke i koliko on zna to nije urađeno za OVK.
O kontaktu sa OVK
U OVK nije bilo rukovodstva i ljudi koji bi mogli da govore sa ovlašćenjem, rekao je Hil.
O sastanku Rugove i Miloševića
„Ambasador Holbruk je smatrao da bi bilo dobro da se Rugova sastane sa Miloševićem u Beogradu, jer se nadao da bi taj susret doprineo rešenju velikog broja problema. Ja sam bio skeptik. Do susreta je došlo u Beogradu u maju ili junu 1998. godine. Mislim da je taj susret naneo štetu Rugovi kod Albanaca na Kosovu“, rekao je Hil.
Američki diplomata je naveo da se i dalje pita da li je taj susret bio Rugovi od pomoći, ali i da Rugova nije želeo da odbije predlog ambasadora Holbruka.
O angažmanu na Kosovu i autonomiji
„Američka vlada angažovala me je u maju 1998. godine da budem specijalni izaslanik za Kosovo. Dobio sam tada poziv od Medlin Olbrajt“, rekao je Hil i dodao.
„Pokušao sam na početku sa kolegama iz Stejt departmenta da napravimo plan o povratku autonomije za Kosovo“, rekao je Hil.
Hil će svedočiti dva i po dana
Očekuje se da će Hil u Hagu svedočiti dva i po dana. Nekadašnjeg ambasadora prvo će prvo ispitivati advokati odbrane.
Klark svedoči narednog ponedeljka
U slučaju protiv bivših lidera OVK, kao poslednji svedok će se sledećeg ponedeljka pojaviti američki general Vesli Klark, koji je bio na čelu Nato snaga koje su 1999. godine bombardovale Srbiju.
Predmet se vodi protiv Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija, koji su optuženi po osnovu individualne krivične odgovornosti i terete se za zločine protiv čovečnosti: progon, zatvaranje, druge nehumane postupke, mučenje, ubistvo i prisilne nestanke, kao i za ratne zločine: protivpravno i proizvoljno lišenje slobode i zatvaranje, surovo postupanje, mučenje i ubistvo.
