U Nacrtu izveštaja o napretku Kosova, koji bi trebalo da se 4. novembra nađe pred Evropskom komisijom, većina poglavlja govori o „ograničenom napretku“, „izvesnom napretku“, a u nekim slučajevima se navodi da „nije bilo napretka“.
Kosovo je najviše kritikovano zbog situacije u oblasti slobode izražavanja, gde nije bilo napretka, i zbog akcija na severu, koje su, kako se i u ovom izveštaju navodi, bile u suprotnosti sa obavezama Kosova prema EU i procesom normalizacije odnosa.
Istaknuta je podeljena domaća politika i konfrontacione kampanje uoči opštih izbora 9. februara 2025. godine nakon čega je usledio politički zastoj zbog nemogućnosti ili nedostatka volje političkih stranaka da pronađu izlaz ka stvaranju institucija.
Ocenjuje se da je Kosovo ostvarilo ograničen ili nikakav napredak u protekloj godini, uglavnom zbog političke polarizacije nastale tokom izbora 9. februara i političkog zastoja koji je usledio.
„Period koji pokriva izveštaj bio je pogođen podeljenom domaćom politikom i konfrontacionim kampanjama uoči opštih izbora 9. februara 2025. godine. Nakon toga je usledio politički zastoj zbog nemogućnosti ili nevoljnosti političkih stranaka da pronađu put napred ka uspostavljanju institucija. Vlada je bila u statusu privremene vlade od 23. marta, sa samo ograničenim izvršnim funkcijama za obavljanje svakodnevnih poslova“, navodi se u nacrtu izveštaja.
U odeljku o odnosima Kosova sa EU pominje se da građani Kosova već uživaju u liberalizaciji viznog režima, da je Kosovo usvojilo i Agendu reformi u okviru Plana rasta. Međutim, navodi se da Kosovo nije moglo da iskoristi prve isplate, jer nije bilo u mogućnosti da ratifikuje relevantni sporazum sa EU za sredstva i kredite.
Ukidanje mera kada se uspostavi prenos vlasti na severu
Takođe se navodi da je tokom ovog perioda došlo do nastavka kaznenih mera EU protiv Kosova, na čijem ukidanju je Komisija počela da radi od maja ove godine.
„Dalji koraci su uslovljeni održivim deeskalacijom na severu. Komisija namerava da dodatno ukine finansijske mere ako se postigne uredan prenos vlasti na severu nakon drugog kruga lokalnih izbora i deeskalacija bude održiva“, navodi se u tekstu.
Veliki deo izveštaja je ove godine posvećen procesu normalizacije odnosa između Kosova i Srbije, uz ponovno naglašavanje da je ispunjavanje obaveza iz ovog dijaloga preduslov i za Kosovo i za Srbiju u procesu evropskih integracija, ali i za koristi od Plana rasta za Zapadni Balkan.
U odeljku o ispunjavanju obaveza ponavlja se poziv Kosovu da pokrene osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom, dok se Srbiji nameće da prizna kosovska dokumenta i simbole. Zahteva se da Kosovo pokrene proceduru preispitivanjem „evropskog nacrta“ statuta ZSO, piše Koha.
U izveštaju se navodi da je napredak u normalizaciji odnosa otežan političkom situacijom i na Kosovu i u Srbiji, kao i nedostatkom mera Srbije protiv počinilaca napada u Banjskoj.
Ponavlja se da je odlazak Srba iz kosovskih institucija 2022. i njihov bojkot lokalnih izbora u aprilu 2023. označio „ozbiljan korak unazad“ u obavezama Srbije prema sporazumima o dijalogu. Međutim, pozdravlja se i učešće Srba na parlamentarnim izborima 9. februara i nedavno održanim lokalnim izborima, koji se smatraju početkom njihovog povratka u kosovske institucije.
„EU ponavlja da povratak kosovskih Srba u kosovske institucije, uključujući pravosuđe i organe za sprovođenje zakona, mora biti sproveden u skladu sa sporazumima iz dijaloga i uz puno poštovanje kosovskog pravnog okvira“, navodi se u tekstu.
Angažovanje Srbije protiv Kosova na međunarodnim forumima takođe je kritikovano. Ponovljen je poziv Kosovu i Srbiji da sprovedu obaveze iz Briselskog sporazuma i aneksa za njegovu implementaciju, i da se sa većom voljom angažuju ka normalizaciji odnosa, izbegavajući pritom jezik koji je suprotan duhu normalizacije. Ponovljeno je da „formalnosti“ koje okružuju sporazume ne treba shvatiti kao izgovor za njihovo nesprovođenje.
Nema napretka u slobodi izražavanja
Očekuje se da će Komisija utvrditi da nije postignut nikakav napredak u pogledu slobode izražavanja.
„Iako je medijsko okruženje pluralističko, suočava se sa izazovima vezanim za transparentnost vlasništva nad medijima i finansijsku održivost“, navodi se u nacrtu izveštaja i ponavljaju se preporuke iz prethodne godine za poboljšanje uslova za novinare, jačanje profesionalnog izveštavanja i unapređenje kapaciteta za rešavanje slučajeva napada na novinare. Tokom perioda izveštavanja, prijavljeno je 70 slučajeva fizičkih i verbalnih napada, kao i pretnji novinarima, uključujući ometanje novinara i medijskih radnika u obavljanju njihovog posla“, navodi se u izveštaju.
Napominje se da su tokom predizborne kampanje visoki kosovski zvaničnici, uključujući premijera, koristili uvredljiv jezik prema medijima.
„Kosovo je prepoznato po značajnom ekonomskom rastu tokom perioda koji pokriva ovaj izveštaj. Međutim, primećuje se da je trgovina neuravnotežena, pri čemu uvoz raste u poređenju sa izvozom“, dodaje se.
