Od juna 2024. godine, na Kosovu je uhapšeno sedam osoba zbog saradnje i špijunaže za srpske obaveštajne službe, od kojih su četiri Albanca, piše Ekonomija Onlajn.
U međuvremenu, od januara ove godine, Specijalno tužilaštvo Kosova je za Ekonomiju Onlajn reklo da su podigli četiri optužnice protiv pet osoba zbog krivičnog dela „špijunaže“.
Bezbednosni stručnjaci i pravni stručnjaci pohvalili su rad bezbednosnih institucija na Kosovu, ali su pozvali na još veću posvećenost u borbi protiv ove nezakonite aktivnosti.
Bivši potpukovnik kosovske policije Refki Morina, u izjavi za Ekonomiju onlajn, rekao je da špijunaža predstavlja pretnju bezbednosti i suverenitetu Kosova.„Mislim da je urađen dobar posao hapšenjem osoba osumnjičenih za špijunažu na Kosovu. Mislim da bi institucije Kosova, policija, tužilaštvo i OIK i drugi trebalo da rade marljivije kako bi takve osumnjičene osobe došle pred lice pravde i odgovarale za svoja kriminalna dela.
Imamo posla sa krivičnim delom koje je predviđeno krivičnim zakonikom u članu 124, a kazne su od 5 do 15 godina. Opasnost ovog krivičnog dela je u tome što ugrožava institucije Kosova, policiju, KBS, zatim druge institucije Kosova, suverenitet, teritorijalni integritet zemlje. Stoga imamo posla sa krivičnim delom koje je visokog rizika“, rekao je on.
Morina je dodao da suočene sa ovim izazovima, bezbednosne institucije moraju biti u stalnom delovanju.„Stoga, naše bezbednosne institucije, policija, KOA, tužilaštvo i svi ostali moraju biti u punom zamahu u borbi protiv ovog krivičnog dela i potencijalnih počinilaca ovog krivičnog dela, jer su u pitanju red i mir na Kosovu“, naglasio je on.
Morina kaže da srpska BIA, kroz špijunažu, ima za cilj da destabilizuje Kosovo.„Do sada se, na osnovu opštih podataka i statistike, vidi da Srbija ima interes preko BIA da na određeni način asimiluje građane Kosova kako bi oni pružali informacije za naše bezbednosne institucije, za javni red i mir. Njihov glavni cilj je destabilizacija Kosova, ali i ruskih, kineskih i drugih službi koje ne žele najbolje državi Kosovo“, rekao je Morina.
S druge strane, advokat Muhamet Mujadž izrazio je sumnje u način na koji institucije rešavaju ove slučajeve, rekavši da neki od njih mogu imati političke motive.„Video sam i pratio nekoliko slučajeva sa velikom pažnjom i jako sumnjam da će naše institucije postupati sa njima onako kako bi trebalo, jer je potrebno mnogo dokaza, dokaza koji su veoma osetljivi da bi se obezbedili i dokumentovali ti slučajevi kao krivična dela kao i mogući počinioci krivičnih dela. Bilo je nekoliko slučajeva, posebno poslednji, za koje više sumnjam da su politički slučajevi nego bilo koji slučaj koji dokazuje takvu aktivnost kakva se navodi“, rekao je on.
Mudžaj je ocenio da su institucije delovale ishitreno, ugrožavajući kredibilitet istražnog procesa.„Iz onoga što sam video, nisam video nikakvu vezu između slučajeva, ali ono što je primetno u javnosti, ali i među nama stručnjacima, jeste da postoji žurba sa ciljevima koje ne znam, da se udara na špijune, slučajeve špijunaže za možda ciljeve i proračune koji nisu u interesu naše zemlje. Ako bi neko bio uhapšen zbog špijunaže, voleo bih da je takva osoba pravi počinilac tog dela, a ne da se blate ljudi bez potpunih dokaza, i da se stvaraju takve filmske scene, scene gde se oštećuju ličnosti, porodice i na kraju se proglase nevinima. Nadam se da takvi slučajevi nisu kao što sam objasnio za javnu upotrebu i za interese dnevne politike, već da su to slučajevi koji treba da se istraže i da oni koji se zaista bave špijunažom i štete interesima države dobiju kaznu kako je predviđeno zakonom“, rekao je on.
Advokat je takođe zatražio da se istrage u takvim slučajevima sprovode na poverljiv i profesionalan način.
„Molim se da ono što se sprovodi kao istrage u vezi sa slučajevima špijunaže i osetljivim slučajevima, ostane poverljivo, budući da smo imali i slučaj gde su policajci osumnjičeni za špijunažu i u roku od jednog dana je izašla vest da je istraga protiv njih obustavljena. Žurba istražnih institucija da dokažu da radimo u ovom pravcu nije dobra za našu zemlju, ali nije dobra ni za one koji su uhapšeni i nepravedno okaljani“, rekao je on.
Prvo hapšenje na Kosovu zbog krivičnog dela „špijunaže“ izvršeno 5. juna 2024. godine, kada su Bedri Šabani i Muharem Ćerimi uhapšeni kao osumnjičeni u Uroševcu. Među ostalim uhapšenima za koje se sumnja da su dostavljali informacije srpskoj BIA su Aleksandar Vlajić, Bojan Jevtić, Hisri Selimi, Jelena Đukanović i nedavno Fatmir Šeholi.
U međuvremenu, Osnovni sud u Prištini je 5. juna 2025. godine osudio Aleksandra Vlajića na pet godina zatvora, dok je zbog nezakonitog posedovanja oružja osuđen na 6 meseci zatvora, što je zamenjeno novčanom kaznom od 1.000 evra. Bivši kosovski policajac Vlajić priznao je da je dostavljao informacije srpskoj BIA i izjasnio se krivim u sporazumu o priznanju krivice sa tužilaštvom. Time je ovo postala prva osuda za špijunažu od proglašenja nezavisnosti Kosova.
