• Početna>
  • Vesti>

Promocija knjige “Život i rad Mihajla Kijametovića učitelja i nacionalnog radnika” sutra u Domu kulture Gračanica

Foto: Dom kulture Gračanica

Arhiv Kosova i Metohije, Dom kulture „Gračanica“ i Galerija umetnosti Priština organizuju promociju memoara: “Život i rad Mihajla Kijametovića učitelja i nacionalnog radnika” (1882-1961) u izdanju Arhiva Kosova i Metohije, koja će se održati sutra (3. oktobar) u 18 časova.

Spise Mihajla Kijametovića priredili su stručnjaci Arhiva, a nastali su kao potreba da se istraživači i stručna javnost upoznaju sa zapisima koji osvetljavaju segmente nacionalne istorije s kraja XIX i početka XX veka.

„Memoari Mihajla Kijametovića predstavljaju autentično svedočanstvo učitelja, obaveštajca i državnog službenika čiji je višedecenijski angažman obuhvatao ne samo prosvetni i kulturni rad već i učešće u političkom i društvenom životu na Kosovu i Metohiji u prve tri decenije 20. veka“ navela je u recenziji knjige dr Biljana Vučetić, naučni savetnik na Istorijskom institutu u Beogradu.

Prof. dr Miloš Jagodić, sa katedre za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu u recenziji knjige ističe da su memoari Mihajla Kijametovića „prvi narativni izvor o konspirativnom radu vojske, Narodne odbrane i Ministarstva inostranih dela Kraljevine Srbije u Staroj Srbiji u četvorogodišnjem periodu pre Prvog balkanskog rata.“

„Kijametovićev rukopis obiluje mnogim prilično detaljnim opisima događaja, koji se na sreću mogu pratiti, a autorovi iskazi kontrolisati arhivskom građom. Za nauku su pritom najdragoceniji delovi teksta koji se odnose na rad Odbora za narodnu odbranu u Staroj Srbiji između 1908. i 1912. i zagranične aktivnosti graničnih oficira 1911-1912, jer se radi o konspirativnim aktivnostima, koje su često vršene u strogoj tajnosti, pri čemu su neretko iskazi poverenika i agenata bili usmeni ili uništavani“, zaključuje prof. dr Uroš Šešum sa Katedre za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Na promociji će govoriti priređivači Marko Marković i Nemanja Dimitrijević, kao i istoričar Aleksandar Gudžić.

Pročitaj još