• Početna>
  • Vesti>

Vidovdanske svečanosti: „Zlatni krst kneza Lazara“ Đorđu Sladoju, “Longin” Đorđu Kadijeviću

Foto: Branko Lučić Vesna Lalić

Književno priznanje „Zlatni krst kneza Lazara“ koje se tradicionalno dodeljuje u okviru manifestacije „Vidovdansko pesničko bdenije“, ove godine biće uručeno pesniku Đorđu Sladoju iz Novog Sada. Najznačajnija vidovdanska nagrada za dostignuća u oblasti likovnih umetnosti “Longin”, dodeljuje se istoričaru umetnosti, reditelju, scenaristi i likovnom kritičaru Đorđu Kadijeviću iz Beograda.

Žiri u sastavu: dr Jana Aleksić, dr Dragan Hamović i Vladan Matijević (pisac, prošlogodišnji dobitnik) obrazložio je svoje odluke o Vidovdanskim nagradama za 2024. godinu, saopšteno je iz Doma kulture „Gračanica“.

Nagrade za pisanu reč

Zlatni krst kneza dodeljen je Đorđu Sladoju, a žiri je naveo kako „Sladoje pokazuje da su kontinuiteti naše kulture ne samo mogući nego i plodonosni u slučajevima kada smo njome istinski prožeti“.

„Ovo je pesnik i gorkosti i vedrine. Sa svojim skrajnutim gorskim zavičajem lirski se raspravlja i voli do dan-danas, u pesmu uvodi koloritne figure bližnjih, likove što ih je oblikovala tegobna i časna egzistencija. Đorđo Sladoje je ostavio lirskog traga i o aktuelnoj stvarnosti srpskog naroda na kosovskoj zemlji koju je neretko pohodio, bez ispraznih lamentacija, otvorenih duhovnih očiju. Pored svih spona sa zajednicom predaka i savremenika, Sladoje se ponajbolje lirski iskazuje u osnovnim intimnim koordinatama, u otporu prolaznosti i nestajanju. Malo je danas pesnika koji su uspešno ukrstili patrijarhalnu predanjsku osnovu sa refleksima savremenih trauma, teškoća, pa i humornih odušaka, kao što je Đorđo Sladoje ostvario. U tome ostaje kvalitetna retkost srpske poezije našeg doba“, navedeno je.

„Gračanička povelja“ je dodeljena prozaisti Mirku Demiću (1964) iz Kragujevca.

„U žanrovski i tematski razgranatom opusu Demić je osvedočio umeće poigravanja modernim i postmodernim poetičkim modelima, povlačeći jasne smisaone linije između sadašnjosti i prošlosti. Preklapanjem istorijskih i mitskih narativa i dinamičnim odnosom između fikcije i istorije ovaj romansijer i pripovedač kritički odgovorno ispituje posledice naših usvojenih predstava o stvarnosti. Pripovesti njegovih upečatljivih junaka, bilo da pripadaju užem porodičnom krugu, bilo da su poznate istorijske i književne ličnosti, razmeštene su po celokupnm srpskom kulturnom prostoru“, poručili su članovi žirija.

„Kondir kosovke devojke“ žiri je dodelio pesnikinji i prevodiocu Kajoko Jamasaki (1956) iz Beograda. U obrazloženju se navodi da je ova „pesnikinja unela, i u svoje stihove na srpskom, mudri mir i sabranost Dalekog Istoka, odakle potiče“.

„U svome lirskom biću prožela je dve duhovne kulture, koje se u osnovama prepoznaju i saglašavaju. Umetnost sažimanja je ključno svojstvo ovog autorskog rukopisa, iza kojeg ostaje prozračnost i slućena dubina. Unutar njenih pesama pažnju privlače lirske minijature elementarne snage, kod kojih zastajemo da ih iznova sagledamo. Ova pesnikinja, rođena u gradu Kanazava u Japanu, razumela je sredinu u koju je dospela, među nas, bolje nego mnogi izdanci naše rođene sredine. I to je ubedljivo lirski pokazala, ostajući ukorenjena u svome matičnom tlu“, obrazložena je ova odluka.

„Pero despota Stefana Lazarevića dodeljeno je prozaistkinji Tatjani Janković (1973) iz Kragujevca.

„Prozni radovi Tatjane Janković pravi su literarni medaljoni u kojima se ogleda majstorsko usmeravanje pripovedne situacije, što je svojstvo sve ređe u našoj savremenoj književnosti. Njena knjiga kratkih priča Pogled pod suknju sveta obiluje usredsređenim, lirski intoniranim opisima predmeta i lica iz minulog okruženja, duboko utisnutih u pamćenju osetljivih junakinja i junaka. U tim zaustavnim prizorima, simbolički sugestivno, posredovano je breme stečenog životnog iskustva“, istakao je žiri.

Nagrade će biti uručene na svečanosti u porti manastira Gračanica, 27. juna 2024. godine u 20.00 časova.

Likovne nagrade

Žiri za dodelu likovnih nagrada na Vidovdanskim svečanostima za 2024. godinu u sastavu mr Petar Đuza, redovni profesor slikarstva u penziji, Maja Todić, master slikarka i Nebojša Jevtić, istoričar umetnosti, doneo je odluku da nagradu za životno delo u oblasti likovnih umetnosti „Longin“ dodeli istoričaru umetnosti, reditelju, scenaristi i likovnom kritičaru, Đorđu Kadijeviću iz Beograda.

„Đorđe Kadijević je još jedan ukras u lepoti trajanja i traganja za boljim i lepšim u ovom svetu, već više od šest decenija delatno prisutan na našoj kulturnoj sceni, podjednako uspešan u nekoliko stvaralačkih disciplina. On ovaploćuje onu vrstu autora koja je svojim prisustvom, istinom i radom u kritici, ali i dramaturgiji ostavila veliki trag u našoj kulturi, kreirajući jednu sredinu u kojoj je mogla da se pojavi autentična srpska umetnost. Kadijević govori da je našao jedan nezlobivi i nimalo destruktivni revolt“, navedeno je u obrazloženju žirija.

Nagrada „Dimitrije Popović“ za najuspešnijeg mladog umetnika na Likovnoj koloniji „Vidovdan 2024“ dodeljena je Vladimiru Antiću iz Kosovske Mitrovice.

„Vladimir Antić svoje zapise ostvaruje u akvarel tehnici, koja je u klasičnom slikarstvu starim majstorima služila kao jedan od načina podslikavanja pre slikanja uljem, a on hrabro i odvažno akvarel koristi kao prvu i zadnju misao u više podfaza. Atmosferska lepršavost, vazdušasti prostor i siluete živog sveta, samo su neki od mnogobrojnih motiva koje umetnik istražuje”, saopštio je žiri.

Uručenje ovih nagrada će biti upriličeno u Galeriji Doma kulture „Gračanica“ u utorak, 25. juna 2024. godine od 20.00 časova.

Comments

Pročitaj još