„Kosovski fenomeni“: Mozaik kulturnog nasleđa

Kim

„Svi smo mi svojevrsni fenomeni što živimo na Kosovu. Ko bi danas, u ovakvim okolnostima, živeo tu gde mi živimo. Nažalost, sve nas je manje, ali opstajemo. Nadam se da ćemo ostati i da će nas biti sve dok se ne nađe neko rešenje“, rekao je novinar, publicista i pisac iz Sušice Đorđe Jevtić na promociji svoje knjige „Kosovski fenomeni“ u galeriji gračaničkog Domu kulture.

Knjiga „Kosovski fenomeni“ je deveta knjiga Đorđa Jevtića.

„Moja namera je bila da to što se ovde nešto stvara, da to obelodanimo, da čuje šira javnost o tim stvaraocima, da se vidi, da se čuje da se ovde nešto radi, a ne samo da se kuka“, rekao je Jevtić i dodao da su tekstovi u knjizi skroman pokušaj da se predstave stvaraoci koji žive i rade na Kosovu.

„Koji svojim stvaralaštvom, angažmanom i kulturnim delanjem iskaču na lestvici i čine samosvojne fenomene. Iznoseći biografske i druge činjenice o piscima, prvenstveno sam hteo da istaknem njihov društveni i nacionalni angažman, kao i njihov doprinos srpskoj kulturi, ne samo na ovom, nego i na čitavom srpskom prostoru. Prvenstveno sam u ovoj knjizi pisao sa iskrenim poštovanjem i ljubavlju, u njoj nema ni reči neke sujete ili, ne daj Bože, loših misli, već samo empatije i dobre namere“, rekao je on.

Prof. dr Zoran Aracki je istakao da knjiga „Kosovski fenomeni“ opisuje teške uslove života srpskog naroda na Kosovu, ali i istrajnost brojnih autora, književnika i umetnika koji su, uprkos tim izazovima, nastavili da stvaraju, ostavljajući tako trajni trag u kolektivnom sećanju.

„Knjiga svedoči o velikom trpljenju i stradanju ljudi, kao i njihovom svojevrsnom načinu otpora onima koji bi, gotovo posle 15 vekova boravka, da ih proteraju sa njihove dedovine. Umesto kuknjave nad sopstvenom sudbinom i apela za pomoć, ti ljudi sopstveni život obeležavaju velikim strpljenjem, mentalnom i duhovnom izdržljivošću i kulturnim stvaralaštvom koje nastaje u uslovima nedostojne i savremene civilizacije“, naveo je on.

Knjiga “Kosovski fenomeni” podeljenja je u četiri poglavlja.

„U prvom uvodnom delu Jevtić se posebno bavi opstankom srpskog naroda na Kosovu i Metohiji kao fenomenom bez premca. Drugi je posvećen srpskim književnicima sa Kosova i Metohije i njihovim delima, posebno u periodu od druge polovine 19. veka do danas. U trećem se bavi likovnim stvaralaštvom i stvaraocima, a u četvrtom novim kulturološkim fenomenima, odnosno aktuelnim institucijama srpske kulture koje, uprkos svemu, još žive na Kosovu i Metohiji”, objasnio je Aracki.

Živojin Rakočević, direktor Doma kulture Gračanica, istakao je da knjiga Đorđa Jevtića predstavlja svojevrsni mozaik posebnog i specifičnog kulturnog nasleđa, koji je od vitalnog značaja za očuvanje kontinuiteta srpske kulture na Kosovu.

„Ovo je jako važno zato što smo mi, na kraju krajeva, kultura diskontinuiteta, istorija diskontinuiteta i naši životi su prepuni diskontinuiteta i tih pauza koje su u nekim srećnim kulturama važne kao prelaz ka novom, a za nas su važne jer u njima tražimo kontinuitet kao nešto što je osnova opstanka i ostajanja. Čitajući ovu knjigu, moram da priznam da je posebno važno to poglavlje o likovnoj umetnosti“, istakao je Rakočević.

Knjigu „Kosovski fenomeni“ objavili su Arhiv Kosova i Metohije i Dom kulture Gračanica. Direktor Arhiva KiM Marko Marković je naglasio važnost ove knjige za kulturu, književnost i istoriografiju, ističući da je ona od velikog značaja za mlade generacije.

„Ja bih najviše voleo da veliki broj mladih ljudi sa pažnjom pročita ovu knjigu i da se kritički osvrne na njen sadržaj, u smislu da ona bude podstrek generacijama da u budućnosti pronađu sebe, tako što će se ugledati na najbolje i sebe videti kao naslednike jednog Grigorija Božovića, Jordana Ristića, Svetomira Arsića Basare, Zorana Jovanovića Dobrotina i mnogih drugih koje je iznedrila stara Srbija. Ja apsolutno verujem da je to moguće, samo ako smo spremni da težimo ka tom cilju i ako smo spremni da na tom putu savladamo sve prepreke i iskušenja“, naveo je on.

Na promociji su svoje stihove kazivali pesnici Žarko Milenković, Dragomir Kostić, Srećko Simić i Novica Sovrlić.

Comments

Pročitaj još