• Početna>
  • Vesti>

„Smeh je jedina zaraza kojoj je dozvoljeno da se širi na sve strane“

Rezultati različitih istraživanja pokazuju da smeh produžava životni vek. Ustanovljeno je da osobe koje se više i češće smeju – znatno duže žive od onih koji to ne rade.

Tokom smejanja, u telu čoveka se oslobađaju hormoni sreće, a smanjuje količina hormona stresa. Smeh pozitivno deluje na naše mentalno zdravlje, kaže za Radio Kontakt Plus psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, Jelena Minić.

„Telo se tada relaksira, jer čovek drugačije diše kada se smeje, raste nivo kiseonika u krvi, a istraživanja pokazuju da u tim trenucima bolje rade srce i mozak. Samim tim što se smanjuje nivo stresa, smeh opušta i to je odlično po mentalno zdravlje čoveka.“

Rezultati istraživanja pokazuju i da smeh zaista smanjuje bol, otkriva nam naša sagovornica.

„Ne govorimo o intenzivnom bolu kada vam nije do smeha, već na primer o bolu u mišićima, kada imate glavobolju i tako to… Tada definitivno smejanje dovodi do smanjenja te vrste bola.“

Smeh pomaže ljudima u rešavanju različitih problema, ali nije lek za sve, tvrdi Minić.

„Primećujem da mnogi koriste humor kao jedan od načina odbrane ili borbe sa različitim životnim problemima. Humor je veoma poželjan u tom psihoterapijskom procesu, jer menja perspektivu ljudi. Smeh nam nudi mogućnost da sagledamo probleme sa neke vedrije strane. On jeste dobar mehanizam odbrane u neprijatnim situacijama, ali privremen… Više predstavlja taj neki način da ostavite utisak pred ljudima da ste dobro, da vas neka neprijatna situacija nije pogodila. Smeh može samo privremeno da vas zaštiti u tim situacijama.“

Zašto se onda ne smejemo dovoljno, ako smeh ima pozitivno dejstvo po naše zdravlje, upitali smo našu sagovornicu.

„Non-stop smo u nekim kriznim situacijama, zaboravili smo na smeh. Pandemija i izolacija učinili su svoje, ljudi su se udaljili. Veoma malo znamo o pozitivnim efektima smeha. Treba da ljudima ukažemo na to da je neophodno da se smeju i da smeh praktikuju u svakodnevnom životu.“

Deca se smeju oko 300 puta dnevno. Međutim, proces starenja dovodi do toga da se broj osmehivanja tokom jednog dana drastično smanjuje, pa podaci govore da se odrasle osobe nasmeju tek 17 puta tokom 24 časa.

„Kad god vidite dete, primetite ozarenost i sreću na njegovom licu. Spontanost, sreća, bezbrižnost i radost – obeležavaju detinjstvo i to je period kada se najviše smejemo. I odrasle osobe imaju dete u sebi koje treba da se neguje, a ono se smeje, spontano je, radi ono što želi i oseća. Svi mi na dnevnom nivou možemo da uradimo nešto što volimo, što nas čini srećnim… Puno je moranja oko nas, svašta nešto mora i treba da se uradi. Međutim, ja pozivam ljude da osluškuju sebe, da započnu dan tako što će da se osmehnu sebi u ogledalu. Potrebno je da se smejemo često, više, iskrenije i spontanije“, poručuje psiholog Jelena Minić.

Smeh je zaista zarazan, mišljenje je naše sagovornice.

„U vremenu u kojem živimo, to je jedina zaraza kojoj je dozvoljeno da se širi na sve strane i što više.“

Da li smo kao narod šaljivdžije ili mrgudi, teško je reći.

„Ne znam šta da vam kažem… Pre bih rekla da smo zaboravili da se smejemo, da manje brinemo o mentalnom zdravlju“, kratko je odgovorila.

Osobe koje imaju dobar smisao za humor – prihvatljivije su u društvu, objašnjava Minić.

„Takve osobe imaju bolju socijalnu mrežu, tj. veći broj ljudi oko sebe. Svi mi volimo da smo u društvu onih koji se osmehuju, zbijaju šale, gledaju život sa neke vedrije strane.“

Na kraju našeg razgovora, a povodom Svetskog dana šale, psiholog Jelena Minić šalje kratku i jasnu poruku:

„Poručila bih ljudima da budu svesni toga da imaju pravo na sreću ne samo prvog aprila, već svakog dana.“

Izvor: Radio Kontakt Plus

Foto: Radio Mitrovica sever


Comments

Pročitaj još