Gračanica: Narod neće zaboraviti NATO bombardovanje

Danas su u Gračanici obeležene 23 godine od početka NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije pomenom stradalima i polaganjem cveća ispred krsta u dvorištu Doma kulture Gračanica.

Pomen stradalima u bombardovanju služio je gračanički paroh Sveta Trajković.

Na obeležavanju godišnjice u stihovima se obratio Ratko Popović pesnik i predsednik Kulturno-prosvetne zajednice Kosova i Metohije, koja je i organizovala ovaj pomen.

“Zar mislite da smo vam sve oprostili? Mislim da je i Bog pravedan i da vam ovo neće nikada oprostiti, a naš narod ovo nikada neće zaboraviti”, poručio je Popović.

Na stradanje nedužnih civila, među kojima je bilo i dece, ali i na veliku materijalnu štetu koju je pretrpela zemlja, podsetila JE Mailinka Mitrović, predstavnica Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

“Zato je malo reči koja je zadesila naš narod, našu Srbiju. Utoliko više jer su nam bombe na poklon slali dojučerašnji saveznici, oni sa kojima smo slavili pobedu nad fašizmom i zato se i danas pitamo – zašto? 23 godine posle toga zvučna tišina odzvanja, a ne čuje se pravda i zato ponovo pitamo gde su oni koji su nas tada markirali?”, upitala je Mitrovićeva.

Pomenu stradalima i polaganju cveća prisustvovala je predsednica Opštine Gračanica, Ljiljana Šubarić, predstavnici Privremenog organa Priština, direktori i zaposleni u javnim institucijama.

„Prve bombe dočekane sa nevericom“

Tog 24. marta 1999. godine, Andrija Igić tada novinar Radija Prištine pročitao je vest o naredbi generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane o početku bombardovanja. Igić ističe da je u danima bombardovanja bilo veoma opasno izveštavati sa Kosova.

“Rizik po novinare je bio jako veliki, imali smo slučaj da je kolona novinara napadnuta kod Štrpca gde je jedna osoba izgubila život. Nije se znalo gde vas metak čeka, bomba, raketa, kada izveštavate”, kazao je Igić za RTV Kim.

Dodao je da je malo ko je verovao, čak izveštači sa terena, da će da doći do napada.

“Sa nevericom smo dočekali prve bombe koje su pale na Aerodrom Slatina. Za to što smo smatrali da nema potrebe da se ide ka tom radikalnom rešenju. Srbija je tada bila zemlja sa miroljubivom politikom, koja se pridržavala međunarodnih normi i pravila. Taj potez koji je usledio, bombardovanje, je jednostrani potez koji neko nije zaslužio”, istakao je Igić.

Novinar i književnik Živojin Rakočević kaže da se prvom bačenom bombom 1999. godine raspao svetski poredak.

„Tad smo shvatili da međunarodno pravo više ne postoji, ali ne postoji ni veliki broj života, ne postoje ni naši životi onakvi kakvi su bili i od pada prve bombe zapravo ne postoji taj elementarni osećaj sigurnosti da je nešto utvrđeno, da je nešto važno, da se granice mogu sačuvati, da se život može sačuvati i da se vrednosti mogu sačuvati, zato je ta bomba koja je pala na današnji dan.”

Njegov kolega Andrija Igić ističe da su sada, 23 godine nakon bombardovanja, međuetnički odnosi su i dalje pogoršani, da je stvoren još veći jaz između Srba i Albanaca. Kaže da se na Kosovu živi sa osećajem da je neko oštećen, a neko nagrađen.

“Taj osećaj neće moći dugo da traje zato je potrebno rešenje koje će značiti suživot Albanaca i Srba, a ono bi moglo da bude u podeli prava i odgovornosti. Taj osećaj koji postoji među Srbima da su obespravljeni, oštećeni može da bude okidač da dođe do novih sukoba. To treba da bude signal za one koji učestvuju u rešavanju problema ovde na Kosovu da budu pragmatični i pronađu celishodno rešenje koje će pomiriti obe strane”, naglasio je dopisnik RTS-a sa Kosova.

NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije započelo je 24. marta 1999. godine bez dozvole Saveta bezbednosti UN-a pod izgovorom rešavanja humanitarne krize i navodnog genocida nad Albancima od strane Srba. Naredbu je tadašnjem komandantu savezničkih snaga, američkom generalu Vesliju Klarku, izdao generalni sekretar NATO-a Havijer Solana. Bombardovanje je trajalo 78 dana. Oštećena je ili uništena infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, poljoprivreda, a značajno je narušena životna sredina SRJ. Šteta se procenjuje na 100 milijardi dolara.

Izvor i foto: Kim


Comments

Pročitaj još