• Početna>
  • Vesti>

UNS: Dan kad su se Srbi na Kosovu i Metohiji izborili za celodnevni radio program

Na današnji dan pre trideset i tri godine prvi put je na Kosovu i Metohiji emitovan celodnevni radijski program na srpskom jeziku. To je bio rezultat dugotrajne borbe zaposlenih u redakciji Radio Prištine i našeg naroda za ostvarenje jednog od osnovnih ljudskih i građanskih prava – prava na informisanje na svom jeziku.

Zahvaljujući hrabrosti, jedinstvu i odlučnosti zaposlenih u ovoj medijskoj kući i dugotrajnom upornom štrajku, 28. februara 1989. godine se dotadašnji Drugi program Radio Prištine prvi put oglasio kao celodnevni program na srpskom jeziku.

Novinarka Jasmina Stojković, koja danas živi i radi u Gračanici, a koja je u Radio Prištini počela da radi godinu dana ranije, kaže za UNS da je bilo mnogo razloga za tu inicijativu, ali je najveći taj što je srpski program u ovoj medijskoj kući dnevno ukupno trajao samo par sati i to tako što je emitovan u kraćim blokovima između dominantnog albanskog programa.

„U srpskoj redakciji u to vreme radili su uglavnom mladi, ali školovani ljudi, koji su sa velikim elanom i upornošću stali uz nekoliko starijih kolega koji su vodili taj bunt. Bilo je mnogo pritisaka, lažnih obećanja, pokušaja da nam se nešto da, a da to ne bude ono što smo tražili“, priseća se Stojkovićeva.

Novinar Mihailo Šćepanović, takođe u to vreme jedan od mlađih članova redakcije na srpskom jeziku, ocenjuje da je dobijanje celodnevnog radio programa jedan od ključnih događaja za Srbe na Kosovu i Metohiji, za njihov nacionalni, kulturni i duhovni preporod.

Još jedan od novinara u tadašnjoj srpskoj redakciji Radio Prištine Vukomir Petrić ukazuje na to koliko je radio kao medij u to vreme bio važan za naš narod na Kosovu i Metohiji, naročito onima koji su živeli u unutrašnjosti Pokrajine i u ruralnim područjima.

„Radio je pre više od 30 godina bio jedini izvor informacija za te ljude, ali je bio značajan i za negovanje jezika, kulture, tradicije, nacionalnog identiteta. Nije teško zamisliti koliko je Srbima dotadašnji radio, u kojem su morali da jure skromne blokove na srpskom jeziku, bio od koristi. Pre bih rekao da je takav medij ciljano služio samo za nametanje albanskog jezika, njihove kulture i tradicije“, naglašava Petrić.

On navodi za UNS da je Radio Priština na srpskom jeziku, nedugo posle dobijanja celodnevnog programa, uz značajnu pomoć medijskih kuća iz centralne Srbije, ojačao i stao rame uz rame sa najjačim radio stanicama ondašnje Jugoslavije.

„O tome svedoče brojne nagrade i priznanja na festivalima Nedelja jugoslovenskog radija, na kojima je Radio Priština neretko i dominirala. Posebnu ulogu za naš narod imala je tokom događaja 1988. i 1989. godine i za vreme NATO bombardovanja kada je često menjala lokaciju, ali nikada nije prekidala program“, kaže Petrić.

Prema njegovim rečima, za srpski narod na Kosovu i Metohiji talas Radio Prištine bio je u to vreme često jedino ohrabrenje da država Srbija još postoji na ovim prostorima.

Ovaj program je nasilno prekinut posle decenije rada, priča Petrić, kada su kosovski Srbi, pa tako i zaposleni ove redakcije, uz blagonaklon stav međunarodnih predstavnika proterani sa Kosova i Metohije.

Upoređujući ondašnje i sadašnje stanje u medijima na Kosovu i Metohiji i odnos prema srpskom narodu Mihailo Šćepanović kaže da se posle tragedije našeg naroda u Pokrajini 1999. godine sve vratilo na početak.

„Uništena je biblioteka Radija, fonoteka kao izuzetno vredan tonski arhivski materijal, a time i svaki trag novinarskog rada i stvaralaštva zaposlenih u ovoj medijskoj kući. Farsa sadašnjeg programa na srpskom jeziku RTP , farsa demokratije, prava, pravde, slobode, koju uređuju Albanci, izazov je za nova pokolenja, koja moramo podsećati na to šta se desilo“, kaže Šćepanović za UNS.

Nekadašnji radnici Radio Prištine na srpskom jeziku, svakog 28. februara, sa ponosom se sećaju tog perioda i svojih kolega koji više nisu među živima – Jugoslava Burgića, Radeta Tomića, Milorada Roganovića i drugih.

Izvor i foto: UNS

Comments

Pročitaj još