• Početna>
  • Vesti>

Avramović: Sreća je produkt zadatih ciljeva u životu, a droga je hedonistička zamka

U cilju podizanja svesti među mladima i studentima Univerziteta u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici o štetnim efektima zavisnosti, Centar za razvoj karijere prištinskog Univerziteta je organizovao predavanje na temu “Zavisnost ne treba da bude tvoj izbor“.

Predavač, Tatjana Avramović, psiholog i psihoterapeut edukovana za racionalno-emotivno bihevioralnu terapiju pod supervizijom, je pozdravila inicijativu Centra za razvoj karijere, koji je povodom meseca borbe protiv bolesti zavisnosti organizovao ovakvu vrstu predavanja, na kojem je imala prilike da sa studentima u interaktivnom dijalogu i kroz svoje izlaganje, skrene pažnju na probleme današnjice, a to su na prvom mestu narkomanija i alkoholizam. Smatra da nije dovoljno da se time bavimo jednom godišnje, tačnije u mesecu borbe protiv zavisnosti, a cilj ovakvih edukativnih predavanja je da se preveniraju bolesti zavisnosti i ukaže na štetne posledice po zdravlje i život zavisnika.

„Različita istraživanja pokazuju i daju odgovore na to, ko je najpodložniji porocima a činioci su vrlo raznovrsni u tom smislu ko ulazi u zavisnost i narkomaniju. Uglavnom to budu deca predadolescentnog i adolescentnog perioda, deca koja imaju problema u razvoju, mogu da budu osobe koje imaju nekih situacionih problema, generalno smatra da su to uglavnom lica koja imaju pre svega emocionalnih problema, rekla je posle održanog predavanja za Radio Kosovska Mitrovica psiholog Tatjana Avramović.

Međutim, nije mali broj onih koji za drogama posežu i iz radoznalosti, onda to urade jednom, zatim drugi put i kada to krene da se ponavlja onda je to već problem i ulazak u priču sa narkomanijom. Bude tu i uticaja vršnjaka, želja da se pripadne grupi a neretko se dešava da iz radoznalosti i čiste dosade žele da se uvere koliko je to dobro ili možda može da im prija.

„Bekstvo od realnosti takođe može da bude jedan od činioca koji može da dovede osobu do situacije da upotrebi psihoaktivne supstance kao i želja za samostalnošću“, smatra Avramović i objašnjava da je narkomanija i zloupotreba psihoaktivnih supstanci, zapravo određena jednom trijadom, odnosno, onime što nam nosi genetika, sredinskim faktorom i jačinom supstanci koje se koriste.

„To su činioci koji idu uvek zajedno. Sama zloupotreba narkotika je jedan transgeneracijski problem, što znači tamo gde je generacijama bila prisutna neka vrsta zavisnosti, ta deca često ulaze u tu priču. Dešava se da neko posegne za korišćenjem narkotika i usled neostvarivanja nekih svojih ciljeva“, dodaje.

Šta je droga?

Ima mnogo definicija, ali Tatjana Avramović se slaže najpre sa definicijom prof Zorana Milivojevića, koji kaže da je droga “psihoaktivna supstanca koja najčešće utiče na emocije“. Tako da ljudi koriste narkotike ili da bi se oslobodili neželjenih emocija ili da bi kod sebe izazvali nekakvo „prijatno“ stanje.

„Prema tome ako bismo razmotrili, ko je najefikasniji činilac u borbi protiv narkomanije je svakako porodica, jer iz porodice sve potiče. Roditelji bi trebalo da usmeravaju svoju decu tako da oni ne budu hedonisti, jer u životu nije sve idealno, a sreća se ne izaziva pomoću psihoaktivnih supstanci već se sreća gradi ostvarivanjem zadatih ciljeva u životu, zatim ide napor koji se uloži da se do takvog cilja dođe i na kraju ide sreća kao osećanje kome se teži.

Sreća je produkt zadatih ciljeva u životu a droga je posledica nečega što se naziva hedonističkom zamkom, jer oni koji posežu za drogom žele direktan put do “sreće“, kaže psihološkinja Avramović.

Ko može da prevenira upotrebu droga?

„Porodica na prvom mestu, ali i društvo. Škola je jedan od bitnih faktora u prevenciji, jer je moguće da kroz različite radionice i kružooke obaveštava decu o štetnosti narkotika i opasnostima, koje su posledica upotrebe istih, zatim različite organizacije i udruženja koja se bave tom problematikom. Ponavljam da se radi o temi o kojoj treba pričati permanentno a ne samo u mesecu borbe protiv bolesti zavisnosti”, ističe Avramović.

Tatjana Avramović smatra da je u našoj sredini obraćanje bilo kome za stručnu pomoć i dalje stigmatizovano, i da bi osobe koje su u problemu trebalo da se jave stručnoj psihološko-pedagoškoj službi, koja postoji u svakoj školi, Centru za socijalni rad, u okviru kojeg takođe postoje takve službe, Studentskim poliklinikama i Zavodu za javno zdravlje.

“Bilo kojoj od takvih službi bi trebalo da se obrate za pomoć, kada imaju  bilo kakav problem emocionalne prirode. Svakom od nas se u životu desi da ne možemo da nađemo rešenje za određeni problem. Pa ukoliko ne možete da se poverite najboljoj drugarici, drugu, komšinici ili bilo kom, potražite pomoć stručnog lica. Bolje je na taj način doći do rešenja nego da prvo posegnete za psihoaktivnom supstancom, kako bi bol i emocionalno teško stanje popravili i samo na prvi pogled se osećali srećniji, opušteniji i zadovoljniji. Jer, u tom slučaju će takvo stanje trajati jako kratko, šest do osam sati a nakon toga će vam ponovo trebati nešto što će vas stimulisati da budete srećni i zadovoljni, a problem niste rešili svakako“, savetuje.

Kaže da je i predavanje koje je održala studentima četvrte godine Medicinskog fakulteta, koji sada slušaju predavanja iz oblasti psihijatrije, bilo zanimljivo i da su studenti aktivno učestvovali u dijalogu i postavljali pitanja.

U razgovoru sa studentima čuli smo da su zadovoljni predavanjem, koje je bilo koncepirano na jedan neuobičajen način, nije bilo pasivnih posmatrača već su svi bili aktivni učesnici. Čula su se zanimljiva pitanja koja bi mogla kasnije da im koriste u praksi. Zajednički je utisak da ovakva vrsta edukacije može da doprinese smanjenju broja zavisnika, pa ostaje predlog da se ova vrsta predavanja ponovi.

Ova i brojne aktivnosti istim povodom organizovane su u mesecu novembru koji je, prema Međunarodnom i Nacionalnom kalendaru zdravlja posvećen borbi protiv bolesti zavisnosti.

Izvor i foto: Radio Mitrovica sever

Comments

Pročitaj još