• Početna>
  • Vesti>

Pružanje besplatnih pravnih usluga građanima severa Kosova

Pružanje pravnih stručnih usluga građanima koji ispunjavaju kriterijume, a koji su propisani zakonom, zadatak je Agencije za besplatnu pravnu pomoć. Ova Agencija zastupa građane u krivičnim, prekršajnim, građanskim i administrativnim procedurama.

Kriterijumi koje građanin mora da ispuni da bi bio korisnik Agencije su finansijski, kvalifikacioni i pravni. Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju svi građani koji imaju prebivalište ili boravište na Kosovu, tj. korisnici socijalne pomoći ili penzioneri. Takođe, usluge ove Agencije mogu da koriste svi građani čija prosečna minimalna zarada ne prelazi prosek koji kosovska vlada određuje na početku godine.

O načinu rada i uslugama koje pruže Agencija za besplatnu pravnu pomoć odeljenja u Severnoj Mitrovici, za Radio Kontakt plus govorila je službenica Marija Radivojević.

RKP: Kad je osnovana Agencija za besplatnu pravnu pomoć?

Marija Radivojević: Agencija za besplatnu pravnu pomoć postoji još od 2002. godine u okviru Evropske komisije, a kasnije i UNMIK-a. Radila je do 2006. godine. Onda nastupa vakuum, odnosno period kada nije bilo ove agencije. Ona je ponovo osnovana 2012. godine, kada je donet Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Sedište agencije je u Prištini, mobilne kancelarije su raspoređene po čitavom Kosovu, a jedna od njih je i u Severnoj Mitrovici.

RKP: Koja je uloga Agencije za besplatnu pravnu pomoć?

Marija Radivojević: Naša uloga je pružanje besplatne pravne pomoći. To znači pružanje pravnih stručnih usluga građanima koji ispunjavaju kriterijume, koji su propisani zakonom.

RKP: Koje vrste usluge pravne pomoći vi pružate?

Marija Radivojević: Zastupamo građane u krivičnim, prekršajnim, građanskim i administrativnim procedurama. Takođe, pišemo sve vrste pravnih akata i radimo na tehničkoj asistenciji oko kompletiranja i vođenja predmeta. Dajemo pravne savete i mišljenja u vezi zakona i zakonskih procedura. Ne pružamo pravnu pomoć isključivo za sud, već smo na raspolaganju građanima i kada treba npr. popuniti zahtev za upis u katastar, zahtev za socijalnu pomoć, zahteve za dodelu stana itd. Ako imate postupak pred sudom i potreban vam je advokat, a ispunjavate uslove, Agencija angažuje advokata, do određene sume, koji će vas zastupati na ročištu. Reč je o ovlašćenim advokatima iz Severne Mitrovice. Stranka sama bira advokata, to je važno reći. Kada izabere advokata, Agencija sklapa ugovor sa njim, a ti postupci uglavnom koštaju do 500 evra, jer nisu komplikovani slučajevi.

RKP: Ko ima pravo na besplatnu pravnu pomoć?

Marija Radivojević: Kriterijumi koje građanin mora da ispuni da bi bio korisnik agencije su finansijski, kvalifikacioni i pravni. Pravo na besplatnu pravnu pomoć imaju svi građani koji imaju prebivalište ili boravište na Kosovu, tj. korisnici socijalne pomoći ili penzioneri. Takođe, usluge naše agencije mogu da koriste svi građani čija prosečna minimalna zarada ne prelazi prosek koji Vlada određuje na početku godine. Pravni kriterijum je možda i najvažniji. Određeni predmet Agencija uzima ako postoji pravna osnovanost za uspeh u sporu i da je to potkrepljeno dokazima. Vrlo često dolaze građani neposredno kod nas. Agencija pruža i neposrednu vrstu pomoći kada su lica lišena slobode ili kada na primer kod nas dođe lice za neki pravni savet. Nekada je ljude dovoljno samo uputiti ili da im se pravno objasni nešto da bi oni svoj problem rešili.

RKP: Koliko je slučajeva do sada prošlo kroz odeljenje u Severnoj Mitrovici?

Marija Radivojević: Poslednjih godinu dana imali smo negde oko 120 slučajeva. Od tog broja, trenutno je aktivno između 35 i 40 slučajeva. S obzirom na to da se radi o slučajevima iz sve četiri opštine na severu Kosova, mislim da je to dobar broj, ali treba da se radi na tome da što više ljudi čuje za nas. Besplatna pravna pomoć za nekog ko nema finansijska sredstva je ustavom zagarantovana kategorija.

RKP: Ko finansira ovaj projekat?

Marija Radivojević: Projekat su u početku finansirali USAID I GIZ. Te dve nevladine organizacije su se zauzele maksimalno da Agencija u Prištini i naše mobilne kancelarije budu vidljivije, transparentnije i da što više ljudi čuje za njih. Najavljeno je da će doći novi, mladi pravnici, koji će biti raspoređeni po opštinama, a koji će biti pomoć i podrška u radu Agencije. Mislim da će to u početku biti na volonterskoj osnovi, ali ima naznaka da će biti i trajno zaposlenih među njima, jer su u pitanju sve četiri opštine na severu Kosova. Moram da naglasim da mi nemamo stalnu kancelariju, nemamo stalno sedište gde npr. stranka može da se javi svakog dana od 8h do 16h. U opštinama na severu Kosova su službenici koji primaju stranke od 8h do 16h. Sredom i petkom građani nam se mogu obratiti u Opštini Severna Mitrovica, ponedeljkom u Opštini Zvečan, utorkom u Opštini Zubin Potok, a četvrtkom u Opštini Leposavić. Nemamo još uvek stalnu kancelariju u Severnoj Mitrovici, ali nadamo se da ćemo uz proširivanje osoblja dobiti i svoje prostorije. Prioritet je da stranka u svako doba dana zna gde može da dođe i da nas nađe. Nadam se da će do sledećeg leta ta stvar biti rešena. Radnim danima od 8h do 16h, građani se mogu obratiti Agenciji za besplatnu pravnu pomoć na sledeće brojeve telefona: 045/ 270 443 i/ili 066/ 900 54 82.

RKP: Koliko službenika na severu Kosova radi u Agenciji za pružanje besplatne pravne pomoći?

Marija Radivojević: Mi imamo mlade pravnike, volontere, koji primaju stranke, ali trenutno sam samo ja službenik Agencije. Samo ja imam ovlašćenja kada je u pitanju pisanje pravnih akata, sklapanje ugovora itd. Ti mladi pravnici mogu da prime dokumenta, daju možda i neki pravni savet, ali nemaju druga ovlašćenja. Nadamo se da će se broj zaposlenih povećati, jer je to zaista neophodno.

RKP: Rekli ste da imate oko 120 slučajeva, da li je to mnogo za jednog službenika i da li vam je potrebna pomoć?

Marija Radivojević: Trenutno je aktivno 35 do 40 slučajeva. To su slučajevi, koji kad uđu u određenu fazu, njih preuzima advokat. Ja pišem pravni podnesak, savetujem stranku, sklopim ugovor sa advokatom i onda slučaj preuzima advokat. U slučaju da je stranka nezadovoljna advokatom ili advokat strankom, na taj način koordiniram i vodim računa da sve ide u pravom smeru, a sve u interesu stranke. Advokat na kraju sastavlja troškovnik koji meni dostavlja, a ja to šaljem nadležnim i to bude regulisano. Najviše imamo administrativnih slučajeva. Administracija je najveći problem kada je u pitanju sever Kosova, pogotovo katastar, socijalne službe, ljudi se javljaju kada im je potrebna pomoć u pisanju molbi, vađenju kosovskih dokumenata itd. Zatim, imamo i veliki broj brakorazvodnih parnica i slučajeve nasilja u porodici. Žrtve nasilja u porodici automatski postaju naše stranke, ne moraju da ispunjavaju nikakve uslove, niti da imaju kosovska dokumenta. Dovoljno je samo da imaju kazneni nalog ili presudu u kojoj se navodi da je bilo nasilja u porodici. Mi odmah imamo mogućnost da angažujemo advokata i da stranka ne doživljava tu sekundarna viktimizaciju, ako je već prošla primarnu.

RKP: Da li vodite statistiku, znate li koliko imate tačno slučajeva nasilja u porodici?

Marija Radivojević: Od 35 aktivnih slučajeva, sigurno je da 10 jesu slučajevi nasilja u porodici. Mislim da je to zaista mnogo. Žrtve nasilja u porodici automatski imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć. Bez obzira na to koliko se radi prosto na podizanju svesti žena i čitave populacije kada je u pitanju ovaj problem, takvi slučajevi nisu retki, dešavaju se i to često.

RKP: Da li su građani upoznati sa radom Agencije za pružanje besplatne pravne pomoći? Mislite li da ima još dosta potencijalnih korisnika vaših usluga?

Marija Radivojević: Srpsko stanovništvo na severu Kosova zna čime se bavimo. Ljudi znaju za nas. Naravno da treba da se radi i dalje na promociji. Mora da postoji još veća transparentnost agencije, da ona bude vidljivija ljudima… Ta stalna kancelarija treba da bude naš prioritet i nadam se da će sledeće godine taj problem biti rešen, jer je sever Kosova izuzetno bitan. Trudim se da budemo na onom nivou kao što je to slučaj u drugim gradovima na Kosovu, jer smatram da svaki građanin bez obzira na to da li je Srbin ili Albanac, ima pravo na pravnu pomoć. To je svakome ustavom zagarantovano.

RKP: Pored problema koji predstavlja nepostojanje prostorija za rad, koji su drugi izazovi sa kojima se suočavate u radu?

Marija Radivojević: Veliki problem u našem radu predstavlja nepostojanje svih dokumenata i nemogućnost da stranka pribavi određena dokumenta. Treba da postoji bolja saradnja između Agencije i ostalih institucija. Sarađujemo sa Tužilaštvom, Kosovskom policijom, zaštitnikom žrtava nasilja u porodici i opštinama. Bitno je da razvijemo saradnju sa centrima za socijalni rad i katastrom. Centri za socijalni rad na neki način i treba da budu naš partneri, jer svi koji koriste njihove usluge automatski mogu da budu i korisnici besplatne pravne pomoći. To su mahom neuki ljudi, penzioneri i socijalni slučajevi. Bitno je da budemo vidljivi, da zaposleni u centrima za socijalni rad znaju da upute ljude na našu adresu kada prepoznaju njihove probleme. Ta koordinacija između službi je veoma bitna, jer je na taj način moguće brzo rešiti probleme ljudi. Najobičniji zahtev za upis u katastar predstavlja problem, jer ljudi imaju ili nemaju dvojna dokumenata… Sever Kosova je stvarno specifičan. Nadležni treba da budu svesni da moraju da postoje ustupci i da to ne može da funkcioniše na način na koji to funkcioniše južno od Ibra. Moji nadređeni u Prištini su toga i te kako svesni, tako da dozvoljavaju ustupke s obzirom na to da je naš prioritet da se pruži besplatna pravna pomoć onima kojima je to potrebno. Svima treba da bude u interesu rešavanje problema građana. Svi mi radimo za građane – centri za socijalni rad, sudovi, opštine…

RKP: Koja opština ili institucija se posebno izdvaja kada je u pitanju primer dobre saradnje?

Marija Radivojević: Mogu da izdvojim Opštinu Severna Mitrovica, jer nam je velika podrška u radu gradonačelnik Milan Radojević, koji nam je ustupio kancelariju i konferencijsku salu za rad. Čak i stranke koje dolaze kod njega na razgovor, a imaju pravne probleme, on ih uputi na našu adresu. Za ovu i opštinu Zubin Potok imam samo reči hvale. Ne mogu da kažem ništa loše ni za opštine Leposavić i Zvečan, jer sve lokalne samouprave su upućene u to čime se bavimo i pomažu nam koliko mogu.”

RKP: Koliko imate uspešno rešenih slučajeva građana koji su koristili vaše usluge?

Marija Radivojević: Nemam tu vrstu evidencije, ali onog trenutka kada mi dođe stranka, ja dam sve od sebe da uradim svoj posao najbolje što mogu. Kada znam da sam uradila sve po zakonu, da je u predmetu sve ono što je potrebno, smatram da je za mene to uspešan slučaj, a znam da to i stranka isto misli. Nekada se čeka dugo na neke odluke ili odgovore, ali na to mi ne možemo da utičemo. Važno nam je da stranka vidi našu želju da hoćemo da joj pomognemo. Nekada je čoveku dovoljno samo da ga saslušate i da mu date pravni savet. Imamo dosta slučajeva uzurpacije imovine. Bez obzira na to što znamo da postoji krivična prijava, da ti slučajevi dosta sede u tužilaštvima, da nisu stigli u sudove – stranka dođe kod nas i želi da dobije informaciju šta dalje da radi. Vrlo često imamo presudu da uzurpator treba da bude uklonjen sa imanja, ali se ona ne izvršava. Nemoćni smo tada bilo šta da učinimo, ali smo dužni da strankama objasnimo kako stvari funkcionišu.

RKP: Imate li neku poruku za vaše ili potencijalne stranke?

Marija Radivojević: Neka nam se slobodno i bez bilo kakvog ustezanja obrate svi oni koji imaju bilo kakav pravni problem. U Agenciji za besplatnu pravnu pomoć rade pravnici koji će vam pružiti odgovorajuću i stručnu pomoć. Mi ne postojimo od juče, već od 2012. godine, imamo podršku vladinog i nevladinog sektora, a u rad Agencije su pored mladih pravnika uključeni svi advokati koji rade na severu Kosova. Niko od advokata sa severa nikada nije odbio nijedan predmet koje smo im uputili. Reč je o starijim i iskusnim advokatima. Mislim da ne postoji bilo ko drugi ko može da vam pruži bolju pravnu pomoć od njih. Ukoliko imate neki pravni problem, nedoumicu ili nešto drugo – obratite nam se.

Izvor: Radio Kontakt Plus

Comments

Pročitaj još