Neadekvatna primena Zakona o zaštiti od diskriminacije

Pravno gledano, pred zakonom su svi jednaki, svi imaju ista prava i obaveze, jednako pravo na zaštitu i na isti tretman, rekao je ombudsman Naim Ćeljaj na okruglom stolu koji je organizovala Institucija ombudsmana (IO) na temu „Izazovi pravosudnog sistema u primeni Zakona o zaštiti od diskriminacije“. On je konstatovao da je Zakon o diskriminaciji “prilično uređen, ali da postoje problemi u njegovom sprovođenju”.

Do diskriminacije može doći u svim oblastima društvenog života. Ona predstavlja suprotnost jednakosti koja podrazumeva isti tretman, kao i jednake mogućnosti za sve ljude, rečeno je na okruglom stolu u Prištini.

„Diskriminacija je društveno neprihvatljiva pojava jer predstavlja povredu principa jednakosti, jednog od najvažnijih pravnih i moralnih principa“, poručio je ombudsman Ćeljaj .

„IO je ovlašćena da istražuje i deluje na osnovu žalbe koja joj je upućena od stane nekog subjekta u javnom sektoru, dok je rad ombudsmana u privatnom sektoru ograničen. Imamo pravo da dajemo preporuke. Takođe, naš cilj je da ustanovimo koliko se Zakon o diskriminaciji primenjuje u praksi, ali i da ga promovišemo, kako bi građani bilo što više upućeni u svoja prava“, kazao je Ćeljaj.

Direktorica Odeljenja za zaštitu od diskriminacije Merita Sulja je rekla da je zabeležen mali broj slučajeva diskriminacije od dana kada je Zakon o diskriminaciji usvojen 2015. godine.

„Od januara do septembra 2021. godine je podneto 109 žalbi. Istraženo je 80, dok je 21 žalba bila neprihvatljiva. Tokom 2020. godine bilo je 105 žalbi, gde su stranke ukazivale da su žrtve diskriminacije, ali su 33 bile neprihvatljive. U 2019. godini bilo je 129 žalbi, od koji je 100 istraženo, a 29 je bilo neprihvatljivo. Tokom 2018. godine primljeno je 189 žalbi, a 98 je bilo istraženo“, navela je ona.

Zamenica glavnog državnog tužioca Sevdije Morina je kazala da na slučajeve utvrđivanja diskriminacije utiče nedovljno priloženih dokaza od strane podnosilaca žalbi.

„Ukoliko stranke koje su podnele žalbu tokom procesa suđenja ne dostave adekvatne dokaze da je došlo do diskriminacije, dolazi do odugovlačenja samog procesa i njegovog odlaganja“, kazala je ona i naglasila da je to jedan od glavnih problema sa kojim se sureću.

Uloga Ustavnog suda je je unapređenje sudkse prakse i poštovanje različitosti, rekla je predsednica Ustavnog suda u Prištini Gresa Caka Nimani.

„Moramo svaki slučaj diskriminacije podjednako da vrednujemo, da svaki slučaj istražimo i ustanovimo da li ima diskriminacije ili ne“, dodala je ona.

Žrtve diskriminacije mogu zahtevati da se o njihovim pravima odluči u odgovarajućem sudskom postupku: parničnom, krivičnom ili prekršajnom.

Tužba za diskriminaciju može se podneti najkasnije pet godina od dana kada je oštećeno lice diskriminisano.

Svako fizičko ili pravno lice može podneti žalbu ovim povodom Instituciji ombudsmana lično, slanjem poštom ili faksom. Žalbe moraju biti obrazložene i praćene relevantnom dokumenatcijom.

One mogu biti i anonimne, a postupak ispred IO je besplatan. IO je pripremila i objavila Priručnik za zaštitu od diskriminacije sa ciljem da se diskriminacija lakše prepozna, stekne uvid u njenu štetnost i razorne posledice koje ima na društvo.

Vrste diskriminacije

Neposredna diskriminacija – kada se neko lice tretira na manje povoljan način, nego što se tretira ili je bilo tretirano neko drugo lice u uporedivoj situaciji.

Posredna diskriminacija – kada je neka naizgled nepristrasna odredba, kriterijum, stavila ili će staviti neko lice u neravnopravni položaj.

Diskriminacija na osnovu asociranja (povezanosti) – diskriminacija po nekom pravnom zaštićenom osnovu, etiketiranje lica koje ne pripada određenoj grupi.

Diskriminacija u smislu zaštićene osnove – neobezbeđivanje razumnih uslova osobama sa ograničenim sposobnostima u skladu sa njihovim specifičnim potrebama.

Diskriminacija na osnovu percepcije – tretman na osnovu nekog pretpostavljenog ličnog svojstva koje to lice nema.

Višestruka diskriminacija – zasnovana na bilo kojoj kombinaciji po pravno zaštićenim osnovama.

Povreda načela jednakih prava i obaveza spada u kršenje principa jednakog tretmana po pravnom osnovu.

Izvor: RTV Kim

Comments

Pročitaj još