• Početna>
  • Vesti>

Tribina “Sveti kralj Milutin-700 godina od upokojenja”: Izuzetna ličnost o kojoj se ne zna dovoljno

Tribina “Sveti kralj Milutin – 700 godina od upokojenja” održana je večeras u amfiteatru Filozofskog fakulteta Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici.

Na tribini su govorili poznati vizantolozi prof. dr Vlada Stanković, prof. dr Radivoj Radić i prof. dr Božidar Zarković.

Posetioci i ljubitelji srpske istorije imali su priliku da se upoznaju sa životom i delom Svetog kralja Milutina a predavači su zajedno sa prisutnima sagledali značaj srednjovekovne Srbije i srpskih vladara u širem kontekstu vizantijskog svetla i pravoslavlja na Balkanu.

Vlada Stanković profesor Istorije Vizantije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu kaže da je Sveti kralj Milutin bio jedan od najvećih vladara iz loze Nemanjića i da je kao takav bio značajan za srpsku istoriju a naročito na prostorima Kosova i Metohije.

“Meni je je bila velika čast i zadovoljstvo da učestvujem na tribini koju je organizovao Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, zajedno sa mojim kolegama, profesorima Radivojem Radićem i Božidarom Zarkovićem. Ove godine se navršava veliki jubilej, sedam vekova od upokojenja jednog od najvećih vladara iz loze Nemanjića i jednog od najvećih srpskih vladara uopšte kralja Milutina. Danas smo predstavili manje poznata dostignuća iz života Svetog Milutina, otvorili neka pitanja i raspravu i ukazali na značaj koji je kralj Milutin imao za istoriju u srednjem veku, za ove prostore posebno i za uopšte srpsku istoriju do današnjeg dana, jer se njegov uticaj nastavlja, zajedno sa poštovanjem njegovog svetiteljstva sve do naših dana” rekao je Stanković.

Stanković je u svom uvodom izlaganju istakao da je život i sudbinu kralja Milutina odredio dogovor o braku sa Simonidom Pelolog, ćerkom vizantijskog cara.

“Za Kralja Milutina znamo da je rođen 1254. godine i da je bio mlađi sin kralja Uroša. Ono što je od posebnog značaja i što je na neki način odredilo sudbinu kralja Milutina jeste jedan dogovor koji se desio u vreme kada je on postao punoletan, u srednjevekovnom smislu reči to je 15 godina, a to je sporazum sa tadašnjim vizantijskim carem Mihailom VIII Paleologom, 1270. godine, kojim je tada već mladi kraljević Milutin trebalo da bude oženjen carevom ćerkom. Taj brak se nije ostvario iz prostog razloga što je careva ćerka bila maloletna“ rekao je Stanković.

On je najavio obeležavanje velikog jubileja-sedamsto godina od upokojenja Svetog kralja Milutina, a centralna proslava tog jubileja je planirana za jesen na Filozofskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici, gde će biti organizovani i naučni skupovi i publikacije.

“Posebno želim da istaknem jednu publikaciju koja je jedna od velikih zadužbina Svetog kralja Milutina, u njegovom mauzoleju u manastiru Svetog Stefana u Banjskoj, koji je od 2004. godine ponovo zaživeo, gde ćemo istaći sam značaj te zadužbine i čitave njegove politike koja je promenila tok srednjevekovne srpske istorije i ono što je možda najvažnije, koja je stvorila od ovog prostora središte srpske države u srednjem veku i novom dobu, sve do najnovijeg vremena“ ističe Stanković.

Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Radivoj Radić kaže da je kralj Milutin jedna izuzetna ličnost, o kojoj se, nažalost, nikada ne zna dovoljno.

“Danas smo razgovarali o životu Kralja Milutina, o njegovoj ktitorskoj delatnosti, jer svi znamo da je on podigao 40 hramova a podigao je i jednu veličanstvenu bolnicu u Carigradu. Podigao je hramove i u Jerusalimu, Solunu a podigao je i jednu crkvu u Hilandaru koja i dan danas postoji. Kralj Milutin je jedna izuzetna ličnost o kojoj se zna ali nikada dovoljno. Danas smo govorili o njegovim životnim prilikama, njegovoj delatnosti koja se ogleda u unutrašnjem zakonodavstvu i politici a osvetlili smo i veze sa Vizantijom, koje su bile posebno važne. On je okrenuo srpsku državu prema vizantijskim obrascima i sa njim se sa „raške škole“ prešlo na tu vizantijsku istoriju umetnosti nakon koje će uslediti treća „moravska faza“ kazao je Radić.

Vladavina kralja Milutina predstavlja jedan od najznačanijih perioda srpske i balkanske srednjovekovne istorije, period bogatog umetničkog stvaranja i razvoja stare srpske književnosti ali njegov život pratile su i predrasude.

„O Svetom kralju Milutinu postoje predrasude i ja sam više puta o njima govorio, smatra se, pošto je bio oženjen Simonidom koja je imala samo pet godina, da postoje razne neprijatne priče kao na primer da je on sa Simonidom prerano ušao u intimne odnose, da je ona ostala nerotkinja zbog toga ali međutim dvojica austrijskih naučnika su dokazala da je taj podatak potpuno netačan i da bi u srednjem veku, kada nema lekova protiv bakterija, takve povrede bile fatalne“ ističe Radić.

Filozofski fakultet u Kosovskoj Mitrovici ove školske godine obeležava i 60 godina svog rada i postojanja a tim povodom fakultet se odlučio na organizovanje tribine ovakvog tipa, rekla je prodekanka za nastavu Filozofskog fakulteta prof. dr Aleksandra Kostić Tmušić.

„Ova školska godina je godina kada se završava 60 godina rada i trajanja Filozofskog fakulteta. U sklopu promocije fakulteta odnosno jubileja 60 godina postojanja, mi smo odlučili da to obeležimo. Do sada nismo bili u mogućnosti da to sprovedemo, naravno zbog protivepidemijskih mera. Zašto baš tribina „Sveti kralj Milutin – 700 godina od upokojenja“ upravo zato što je to jedna velika godišnjica od upokojenja jednog od naših najvećih vladara. Na naše veliko zadovoljstvo, poznati i priznati vizantolozi, ne samo u Srbiji već i na svetskom nivou, prof. dr Vlada Stanković, prof. dr Radivoj Radić i prof. dr Božidar Zarković, odazvali su se našem pozivu i tako smo uspeli da organizujemo održavanje ove tribine i da na jedan ovakav način obeležimo oba jubileja“ kazala je Kostić Tmušić.

Izvor: Radio Kosovska Mitrovica

Comments

Pročitaj još