• Početna>
  • Vesti>

Osam godina od sporazuma, ključna tačka za Srbe mrtvo slovo na papiru

Osam godina od Briselskog sporazuma, potpisanog uz posredstvo EU, navršava se sutra, a Srbi na KIM nisu dočekali Zajednicu srpskih opština koja je trebalo da im garantuje ovlašćenja u obrazovanju, zdravstvu, ekonomskom razvoju, urbanom i ruralnom planiranju.

I pored konstantnog insistiranja predsednika Srbije Aleksandra Vučića i ostalih najviših zvaničnika Srbije u razgovorima sa svim evropskim i svetskim političarima 2.920 dana kasnije ključna tačka dokumenta je i dalje mrtvo slovo na papiru.

Predstavnici Beograda i Prištine su tog 19. aprila 2013. godine nakon šest meseci razgovora i 10 rundi pregovora potpisali sporazum u 15 tačaka od kojih se šest odnosi na ZSO, koja je bila “kičma” tog dokumenta, predstavljanog i kao veliki uspeh evropske diplomatije.

Ostale tačke Briselskog sporazuma odnosile su se na policiju, pravosuđe, lolalne izbore, energetiku, … a one čije je sporovođenje zavisilo od Beograda, sprovedene su.

Sporazum čiji su detalji usaglašeni 2015. potpisali su, uz posredovanje tadašnja šefica diplomatije EU Ketrin Ešton, tada glavni pregovarači Ivica Dačić i Hašim Tači, koji je čak naglasio da dokument predstavlja “početak nove ere – ere pomirenja”.

Tog 19. aprila dve strane stavile su paraf na nešto što je Srbima na KiM trebalo da donese zajednicu 10 opština sa srpskom većinom južno i severno od Ibra.

ZSO je trebalo da ima i svog predsednika potpredsednika, skupštinu, Statut, zvanične simbole – grb i zastavu i da obuhvati Leposavić, Zvečan, Severnu Mitrovicu, Zubin Potok, Parteš, Ranilug, Novo Brdo, Gračanica, Štrpce i Klokot, a i Ketrin Ešton je imala je velika očekivanja od postignutog dogovora.

Ivica Dačić, u to vreme premijer, ocenio je tada da je to najviše što je u tom trenutku moglo da se ostvari.

Kosovski predsednik je kasnije govorio da Republike Srpske na Kosovu neće biti, a ne tako davno i to da novom premijeru Avdulahu Hotiju treba zabraniti da na tu temu razgovara.

Priština je u novembru 2018. godine na robu iz centralne Srbije uvela takse sto je blokiralo dijalog, a pre toga ključni deo sporazuma – ZSO našao se i pred Ustavnim sudom Kosova,.

Zajednica srpskih opština nije formirana, dijalog je i dalje u zastoju, u rešavanje problema uključile su se SAD i njihov specijalni izaslanik Ričard Grenel, potpisan je i Vašingtonski sporazum.

U međuvremenu dvadesetak zemalja povuklo je odluku o priznanju nezavisnost Kosova.

EU je pre nešto više od godinu dana Miroslava Lajčaka, umesto Federike Mogerini koja je zamenila Ketrin Ešton, imenovala na mesto specijalnog predstavnika EU za dijalog i druga regionalna pitanja na Zapadnom Balkanu.

Dijalog je u zastoju, odložila je pandemija, izbori na KiM, “odlazak” dela prištinskih zvaničnika u Hag i česte promene na čelu kosovskih institucija.

Srbija na svakom mestu u svetu ponavlja da je spremna na dijalog a od nove predsednice, koja će biti i deo pregovaračkog tima – Vjose Osmani i pored opomena iz međunarodne zajednice da dijalog mora biti prioritet, pre par dana moglo se čuti da Priština prvo želi da obezbedi vakcine za sve građane pa da se vrati na dijalog.

Prema ocenama bivšeg direktora Kancelarije za KiM sada ambasadora u Vašingtonu Marka Đurića Priština je svojim stavom obesmislila dijalog i izgubila kredibilitet i u očim onih od kojih je dobijala blanko podršku.

Predsednik Vučić je u petak najavio da će dva puta iću u Brisel i da očekuje konstruktivne razgovore, ali i nastavak dijaloga u maju ili junu.

Izvor: Tanjug

Foto: Rojters, arhiva

Comments

Pročitaj još