• Početna>
  • Vesti>

Tanasković: Martovski pogrom sprovođen fizičkim uništavanjem i rasrbljavanjem

Martovski pogrom pre 17 godina na Kosovu sprovođen je fizičkim uništavanjem verskih i kulturnih spomenika i ”rasrbljavanjem”, sa ciljem da se srpsko kulturno prisustvo ukloni sa prostora Kosova, izjavio je bivši ambasador Srbije pri Unesku Darko Tanasković.

Gostujući na K1 televiziji, Tanasković je upozorio da nikada ne treba isključiti mogućnost da se nad srpskim narodom i srpskom baštinom na Kosovu ponovi martovsko nasilje iz 2004. godine, posebno kada, kako kaže, krene loše onima koji po svaku cenu pokušavaju da ozvaniče i međunarodno afirmišu nezavisno Kosovo.

”Kada počnu da gube nerve i vide da se ne realizuje to što žele, oni su spremni na sve i zato moramo biti oprezni”, rekao je Tanasković.

U martovskom pogromu porušeno je 100 verskih objekata od kojih spaljeno 35, uključujući 18 spomenika kulture, a Tanasković smatra da u sadašnjim uslovima nema mnogo mogućnosti da se efikasno i onako kako bi trebalo zaštiti srpsko kulturno nasleđe na Kosovu, ali ni sva kulturna dobra.

Naglašava da je Srpska pravoslavna crkva na Kosovu ”živa kultura”, da to nisu muzeji, već da je reč o ”crkvama koje deluju” i svešteničkim i monaškim zajednicama.

”S obzirom na to kakav je ukupan odnos prema Srbima na KiM, takav je odnos i prema našem kulturnom nasleđu i prisustvu. Ne može mnogo da se uradi, ali mora da se radi maksimalno i koliko se može u okviru postojećih okolnosti i mehanizama koje imamo”, rekao je Tanasković.

Kako kaže, tri su načina na koji Albanci žele da uklone srpsko kulturno prisustvo sa prostora KiM, a prvi je fizičko uništavanje koje se dogodilo marta 2004. godine.

”Pošto ne mogu sve da unište, pogotovo sada u promenjenim međunarodnim okolnostima, oni paralelno sve vreme pokušavaju da ‘rasrbe’ i da veliki deo kulturnog nasleđa, pogotovo ono najznačajnije, proglase albanskim”, kazao je bivši ambasador pri Unesku.

Na konstataciju da se u Unesku koristi termin kulturna baština na Kosovu, a ne srpska kulturna baština i pitanje kako bi trebalo da se navodi, Tanasković je odgovorio da je Unesko veoma politizovana i birokratizovana organizacija koja, kako je objasnio, deluje u skladu sa čvrsto utvrđenim propozicijama.

”Kada je reč o KiM, te propozicije za nas nisu povoljne”, napomenuo je Tanasković.

Objasnio je da se kulturna baština u Unesku klasifikuje i vodi prema teritorijalnoj pripadnosti određenoj državi, a ne u skladu sa kulturno-istorijskom, verskom, nacionalom ili pripadnošću.

Tanasković je naveo da se srpski spomenici na Kosovu zvanično u dokumentima Uneska vode kao ”srednjovekovni spomenici na Kosovu (Srbija)” ističući da je pretila opasnost posle 2008. godine da se, pod velikim pritiskom pojedinih članica Uneska, Srbija ”izbaci” iz zagrade i da se ne vodi računa o tome da je Srbija prijavila Unesku kulturna dobra na Kosovu i da su ona srpska i pravoslavna.

”Diplomatskim putem postignuto je da Srbija ponovo bude u zagradi, što je bio uspeh, ali nedovoljan jer bi trebalo da piše srpski pravoslavni ili srpski srednjovekovni spmenici na KiM”, kazao je Tanasković.

Izvor: Kosovo online / Tanjug

Comments

Pročitaj još