• Početna>
  • Vesti>

Šta nas čeka u dijalogu sa Prištinom posle dolaska nove administracije u Belu kuću

Već dve nedelje, a i pre ulaska u Belu kuću postavlja se pitanje gde će na listi prioriteta biti Balkan u novoj američkoj administraciji. Iako su svi saglasni da će Džozef Bajden prvo rešavati unutrašnje probleme u Sjedinjenim Državama, to ne znači i da će Balkan skloniti sa liste svojih prioriteta. To potvrđuje i nedavni razgovor sa Angelom Merkel.

Odmah po ulasku u Belu kuću, Džozef Bajden počeo je sa povlačenjem velikog broja odluka svog prethodnika. Čini se, one se ne odnose i na Zapadni Balkan.

U prilog tome, aplauz u Senatu naporima Trampove administracije za dijalog Beograda i Prištine i to ni manje ni više od državnog sekretara, Antonija Blinkena. Uveren je da mogu da pomognu Kosovu da krene napred, nadaju se i Srbija. Usledilo je saopštenje iz Stejt departmenta.

“Kao što je rekao predsednik Bajden, sveobuhvatno rešenje od suštinskog značaja za napredak Kosova i Srbije treba da dovede do uzajamnog priznavanja. Očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta obe države i jačanja demokratskih institucija”, kaže Entoni Godfri, ambasador SAD u Srbiji.

Tema Zapadni Balkan veruje se u prvoj godini neće biti na mapi nove američke administracije.

Telefonski razgovor prvog čoveka Amerike i nemačke kancelarke to dematuje.

Rešavanje situacije u regionu postavili su na listu šest najurgentnijih tema. Kao goruće pitanje – odnos Beograda i Prištine.

“Lideri su se složili po pitanju zajedničkih prioriteta u spoljnoj politici, uključujući Avganistan, Kinu, Iran, Rusiju, Ukrajinu i Zapadni Balkan”, naglašava ambasador Godfri.

Godfri: Vašington će ispuniti preuzete obaveze 

Dok se iz Prištine sve češće čuje da bi trebalo da se poništi sporazum potpisan u Beloj kući, američki ambasador iz Beograda poručuje – Vašington će ispuniti preuzete obaveze.

“One su kako u interesu Srbije, tako i u interesu SAD. SAD žele da ovaj region bude više ekonomski povezan. Državni sekretar Blinken je bio jasan u svom obraćanju u Senatu o tome da podržava ekonomsku normalizaciju. I to je srce sporazuma koji su postignuti u Vašingtonu”, ističe Godfri.

Marko Đurić, ambasador Srbije u SAD, kaže da sporazumi i dogovori moraju da se poštuju, zato što verujemo da je značajno to što je u Beogradu otvorena prva kancelarija DFC-a van Sjedinjenih Država, što je okosnica Vašingtonskog sporazuma.

“Duboko verujemo da je za nas korisno to što se Vašingtonskim sporazumom garantuje primena sudskih presuda vezanih za imovinu Srpske pravoslavne crkve”, naglašava Đurić.

Novinar Ljiljana Smajlović ne pripada, kako sama kaže, školi mišljenja da promene u Vašingtonu znače i veći pritisak na Srbiju.

Smajlović: Bajden će raditi sa Evropljanima

“Bajden će raditi sa Evropljanima. Evropljani nemaju neku naročitu ideju i njihova ideja je da se smekša Srbija da dozvoli da Kosovo uđe u više organizacija. Oni takođe znaju da Kosovo sada ima svoje probleme koje više nemaju nikakve veze sa Srbijom i koliko vidim oni do sada nisu umeli da pomognu Kosovu oko njihove unutrašnje demokratije a kamo li da se usredsrede na pritisak na Srbiju”, kaže Smajlovićeva.

Činjenica da Bajden ima dugu istoriju na Balkanu, smatra Smajlovićeva, Srbiji ne ide u korist.

“Ja sam videla da je moderno praviti se da Bajden nikada nije rekao ono što je rekao Srbima, da se nije angažovao ovde za što brže bombardovanje. U međuvremenu i on se navikao na realnost. Ima toga otišao je Milošević, pa je to oslobodilo američku administraciju potrebe da na jedan stvarno revanšistički način se ponaša prema Beogradu ali ja bih isključila mogućnost da je predsednik Bajden promenio mišljenje i da je zaključio nije za sve bio kriv Milošević”, ističe Ljiljana Smajlović.

Iako zvaničnici u Srbiji ne spore da im je drago što je za vreme Donalda Trampa mnogo urađeno na popravljanju odnosa, neretko ističu i dobar odnos na relaciji Bajden – Aleksandar Vučić. Pre pet godina ugostio ga je i u boemskoj četvrti Skadarlija.

Izvor: RTS

Foto: Ilustracija

Comments

Pročitaj još