Kostić: Šest tačaka za rešenje kosovskog čvora

Zaštita Srba na Kosovu, ali i zaštita kulturne i istorijske baštine na tim prostorima, neke su od stvari koje bi trebalo da se nađu u rešenju za takozvani “kosovski čvor”, smatra predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti, Vladimir Kostić, a prenosi Blic.

Po njegovom sudu, to nije jedino o čemu bi trebalo voditi računa kada je reč o ovom, za Srbiju kompleksnom pitanju, od koga, sada već nema dileme, zavisi i njena evropska budućnost.

Kostić u autorskom tekstu za “Nedeljnik” navodi da je mišljenja da “tvrdokorno ponavljanje stavova o “prodaji”, “izdaji”, “poklanjanju”, “odricanju” i sl. od KiM (bilo bi dobro da se zaista radi o “prodaji”, “izdaji”, “poklanjanju”, “odricanju” i sl. jer bi se u slučaju realnosti takvih postupanja od njih moglo isto tako, slobodnom voljom izvršilaca i odustati), te odbijanje svih pregovora, zapravo dugoročno od Srbije pravi gubitnika, koji će u dostojanstvenom čekanju tuđih i budućih, po nas hipotetički korisnih istorijskih obračuna i promena, propuštati prilike da zaštiti svoje interese, ili bar one interese koje još uvek možemo da zaštitimo”.

Srbija bi morala, kaže, da zna “šta i kuda dalje”, čak i ako druga strana, “koju abuzivno nazivamo Zapadom, zapravo nema namere da nas primi u svoje redove”.

“Jer njihova ‘blagonaklonost’ običnom građaninu sa godinama izgleda podjednako ritualnom kao i neke forme neodgovornog “patriotizma” koje gajimo u samoj Srbiji”, navodi Kostić, i dodaje da ipak veruje da je pregovore neophodno nastaviti u prihvatljivom formatu i tom prilikom nastojati da se nađu rešenja.

Najpre, kaže Kostić, ona bi trebalo da štite po najvišim mogućim standardima i organizacionim formama pojedinačna i kolektivna prava naših sugrađana na Kosovu.

Takođe, navodi on, ona bi u potrebnoj meri trebala da obezbede identitetsko prisustvo Srbije na tom prostoru, pre svega kroz maksimalnu moguću zaštitu kulturne, istorijske i umetničke baštine srpskog naroda na Kosovu, koja najvećim delom spada u vlastištvo i domen SPC. Predsednik SANU kaže i da problem Kosova, “koji je nesumnjivo ključan, treba sagledavati u širem kontekstu pitanja važnih za budućnost Srbije (društvenih, političkih, bezbednosnih, ekonomskih, demografskih)

U četvrtoj tački, Kostić kaže da veruje da u izboru svojih odluka Srbija treba da vodi računa da ne bude ponovo izolovana i isključena iz tokova šireg okruženja kome pripada.

“Prkos pojačan iskustvom, koje i sam delim, da su izolacija i sankcije nametnute Srbiji bile nepravedne i destruktivne, kontraproduktiva je i, ako se apsolutizuje u politički stav, u suprotnosti je sa interesima naroda i države. Štaviše, izolacija Srbije je bila i konačni uspeh njenih hipotetičkih “ukletih neprijatelja”. Posebno ukazujem na teške demografske, ekonomske , tehnološke i druge posledice izolacije, sa čim nažalost imamo iskustva iz ne tako daleke prošlosti”, navodi Kostić.

Kao petu tačku Kostić navodi to da “naši strateški i politički izbori moraju se posebno uzeti u obzir izuzetno teške i složene regionalne odnose, da se nikako ne dođe u situaciju da budemo ostvro okruženo “nenaklonjenim ” susedima.

“Iako se delom radi o bliskim narodima, pribojavam se da bi njihove odluke u situacijama političkih i strateških dilema bile prevashodno uslovljenje njihovim već izabranim pravcima geostrateških integracija, EU, NATO, dominamtan uticaj SAD, uz prenebregavanje principa “prava i pravde” zbog sopstvenih parikularnih interesa”, smatra predsednik SANU.

Na kraju, Kostić navodi da iako ne postoji jedinstveno mišljenje i da, zapravo, postoje potpuno suprotni stavovi, zvanična politika koju i on podržava jeste da je “evropski put prioritet” i put koji je za Srbiju najracionalniji iz mnogo razloga.

“Izborom svojih odluka i postupanja na temu aktuelnog dijaloga treba obazrivo nastojati da ne dođemo u situaciju da se trajno odreknemo svojih strateških prioriteta. Ukoliko pak uprkos prihvatljivom političkom pragmatizmu sa naše strane budemo primorani da ih se odreknemo ili relativiziramo, neophodno je da prethodno pokušamo da jasno definišemo alternative iz različitih uglova – i to je tema za poseban dijalog”, navodi Kostić u autorskom tekstu za “Nedeljnik”.

Kaže i da “isključivost i brzina sa bilo kojih pozicija nesumnjivo će nam naneti štetu, baš kao i insuistiranje na nedefinisano dugom statusu kvo, koji nam nikako ne može garantovati i o kome se prvenstveno ekonomisti i demografi moraju izjasniti: koja je cena kojom će Srbija platiti status kvo i može li ga izdržati u različitim scenarijima njegovoh konsekvenci?

Izvor: Blic

Foto: Večernje novisti


Comments

Pročitaj još