Kakav će biti rezultat političke krize u Prištini

Zvanična Priština je od četvrtka u v. d. stanju. Prvo je Hašim Tači podneo ostavku zbog optužnice za ratne zločine i odlaska u Hag, potom je ustavni sud zbog poslanika osuđenog za korupciju, proglasio nelegalnom vladu. U četvrtak je Vjosa Osmani raspustila i poslednji organ vlasti – skupštinu. Ona baš u tom v. d. stanju, mesec i po pred vanredne izbore, na samom početku kampanje, vidi prostor da pokrene i najvažnije političke teme.

Dan nakon što je Kongres potvrdio da je predsednik Sjedinjenih Država Džo Bjaden, političari iz Prištine ne kriju da imaju velika očekivanja od nove administracije u Beloj kući.

V. d. predsednice privremenih prištinskih institucija Vjosa Osmani na dnevni red stavlja sporazum iz Vašingtona, ali i one potpisane u Briselu. Delovi iz sporazuma koji su u septembru potpisali Aleksandar Vučić, Avdulah Hoti sa Donaldom Tramom, kaže, ne idu im u korist.

“Postoje pitanja poput jezera Gazivode i drugih političkih pitanja o kojima moramo da vidimo kakav je stav Bajdenove administracije”, rekla je Vjosa Osmani. 

Nada se da će pod lupom Bajdenove administracije biti i sporazum iz 2015. godine – o uspostavljanju Zajednice opština sa srpskom većinom.

“Sporazum koji je potpisao bivši premijer Isa Mustafa, Kosovo će učiniti disfunkcionalnim”, rekla je Osmanijeva.

Kancelarija iz Beograda koja je zadužena za Kosovo i Metohiju podseća koliko čeka da potpisano bude i spovedeno.

“Beograd 2.817 dana čeka da se formira Zajednica srpskih opština. Ovakve neodgovorne izjave koje potkopavaju svaki potencijal dijaloga i budućeg dogovora, nažalost, postale su deo predizbornog folklora albanskih zvaničnika. Beograd poštuje sve svoje preuzete obaveze, i očekujemo i od međunarodnih posrednika da osiguraju njihovu primenu od strane Prištine”, rekao je Petar Petković, direktor Kancelarije za KiM.

Koliko su uticajni glasovi iz Prištine 

Koliko su uticajni glasovi iz Prištine analitičari ne vide kroz potencijalno osvojene glasove na predstojećim izborima. Oni su, kažu, mnogo širi kako u političkoj javnosti tako i u akademskim krugovima.

Dušan Proroković iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu kaže da Osmanijeva ima mnogo širu podršku od tih navodnih tri posto koliko joj se predviđa na izborima.

“Albanci nisu zadovoljni ovim tzv. odugovlačenjem procesa legalizacije i legitimizacije lažne države Kosovo u međunarodnim odnosima. Nervoza se tokom godina povećavala i Osmanijeva sada prosto želi da kaže da to za njih nije opcija”, rekao je Proroković.

Zato svoju politiku, kaže Proroković, političari u Prištini pokušavaju da nametnu visoko na listi prioriteta Stejt departmenta.

“Ovakvi stavovi i pored toga što će naići na nesumnjivu podršku među Albancima kao i na simpatije u nekim krugovima u Beloj kući, nisu realne. Dogovoreno, potpisano ne zavisi samo od kosovksih Albanaca, već i od drugih strana”, kaže Proroković.

Šta će biti rezultat političke krize u Prištini zbog koje se i bira novo rukovodstvo?

“Jako je verovatno da ćemo imati vladu sačinjenu od Samoopredeljena i od DPK što je potpuni novitet i što može da doprinese novoj politici Kosova prema ovim pregovorima. Mislim da ćemo imati novu politiku, koja će biti potpuno drugačija od one što se vodila poslednjih 20 godina na Kosovu, što se tiče pregovora između Kosova i Srbije”, rekao je Fisnik Haljimi, analitičar iz Prištine.

Koliko je takav scenario i realan, videćemo za nešto više od mesec i po dana, za kada su zakazani izbori na Kosovu i Metohiji. 

Izvor: RTS

Comments

Pročitaj još