• Početna>
  • Vesti>

Đurić: Srpski i albanski narod treba da sarađuju u izgradnji regiona

Nadam se da smo u odnosima sa SAD prošli jednu kritičnu tačku, u kojoj se Srbija potvrdila kao konstruktivni međunarodni činilac, odgovorna država, čuvar regionalne stabilnosti i rastuća ekonomija, rekao je ambasador Srbije u SAD Marko Đurić u intervjuu za “Telegraf.rs”.

Novi ambasador Srbije u SAD se dotakao i odnosa američke administracije prema dijalogu Beograda i Prištine, kao i Vašingtonskog sporazuma koji je potpisan prošle godine u Beloj kući.

“Poznato je da u američkoj političkoj komunikaciji postoje pežorativni izrazi poput “odmetnuta država” ili “propala država”. Srbija na sreću nije nikada bila toliko nisko na američkoj političkoj skali. Ipak, u ne tako davnoj prošlosti, na Srbiju se u delovima ovdašnje administracije gladalo sa izraženim otklonom i nepoverenjem i verujem da ta vrsta sentimenata više ne postoji, barem ne kao politički mejnstrim.

To je ona tačka koju smo prešli, i nakon koje imamo realne šanse da naše bilateralne odnose podignemo možda i na najviši nivo u istoriji. Verujem i da su dobri odnosi predsednika Aleksandra Vučića i sa Donaldom Trampom i sa Džozefom Bajdenom odlična polazna osnova za dalje unapređenje saradnje.

Srpska diplomatija je u prošlosti često bila reaktivna i nevolja je to što je najmanje inicijative imala u nekim od najtežih i najizazovnijih trenutaka u našoj istoriji. U tom smislu, nastojaću da imam što frekventnije kontakte sa predstavnicima američke administracije, od kojih očekujem da saslušaju naša stanovišta i argumentaciju. U prošlosti smo se previše često “durili kao Kalimero” kada bi neki drugi u svetskim centrima moći pokazali inicijativu, i ponašali smo se kao da je to naš usud, a ne nešto čemu se može parirati i kontrirati na diplomatskom planu. Srpska diplomatija mora biti napadnija i ubedljivija u svom nastupu, posebno kada su argumenti na našoj strani.

Sa SAD imamo dugu istoriju prijateljskih odnosa i savezništva, ali i padove u bilateralnim odnosima u novijoj istoriji. Potrebno je stvari vratiti na pravo i prirodno mesto tako što će naše dve zemlje otvoriti jednu novu stranicu iskrenih prijateljskih odnosa, razumevanja i obostrano korisne saradnje”, kaže Đurić.

Kada je u pitanju Vašingtonski sporazum, novi srpski ambasador naglašava da je potreba da se odnosi Beograda i Prištine relaksiraju kroz bolju ekonomsku saradnju i uklanjanje nepotrebnih trgovinskih barijera bio jedan od aspekata Vašingtonskog sporazuma.

“Sa druge strane, za nas je to, pre svega, bila prilika da unapredimo odnose sa SAD, i da uđemo u novu eru srpsko-američke saradnje, i ona će, verujem, biti nastavljena, jer Beograd je pokazao i dokazao svoju opredeljenost za stabilan i prosperitetan region.

Smatram da je i u interesu Prištine da se iskreno opredeli za ovakvu vrstu otopljavanja odnosa, ali odgovore na vaše pitanje moraćemo pre svega da dobijemo od privremenih institucija samouprave u Prištini. Proces dijaloga Beograda i Prištine vodi se pod okriljem EU, ali SAD nikada nisu bile na pukoj margini tog procesa i očekujem da Vašington ostane zainteresovan za situaciju na Kosovu i Metohiji”.

Interesantno, kraj godine su obeležile izjave Eliota Engela i nekadašnje državne sekretarke Medlin Olbrajt da ukoliko Srbija želi u EU mora priznati nezavisnost Kosova, što ambasador Đurić komentariše kao da oni imaju svoje razloge kada zauzimaju stavove po pitanju Kosova.

“Reč je o dva glasa u američkom političkom establišmentu i bilo bi neozbiljno reći da su to dva glasa koja se ne čuju, bez obzira na formalne političke funkcije tih osoba. I gospodin Engel i gospođa Olbrajt imaju svoje razloge kada zauzimaju stavove po pitanju Kosova i Metohije, ali naš posao je da, ukoliko ne možemo da utičemo na njihova stanovišta, pronađemo predstavnike u američkoj administraciji koji će imati više sluha i razumevanja za srpsko stanovište.

Ne treba da se nadamo i da očekujemo da će SAD iz korena promeniti svoj stav po pitanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, ali možemo da se borimo za to da ideja o potrebi postizanja kompromisnih rešenja dobije veću podršku u američkoj administraciji. U protekle dve decenije u SAD se nije pojavio nijedan uticajni političar koji je preporučio da Vašington uskrati podršku Prištini i stvari vrati na stanje pre 1999. ili 2008. godine. Zato ne treba očekivati neke velike zaokrete u američkoj politici.
Dijapazon mogućih rešenja je međutim veoma širok i mi moramo da radimo na tome da rešenja koja danas ne izgledaju kao moguća i ostvariva jednoga dana to budu.

Mi se pre svega nadamo podršci ideji da srpski i albanski narod na Zapadnom Balkanu ne treba da budu antagonisti, već saradnici na izgradnji jednog prosperitetnog i na demokratskim vrednostima utemeljenog regiona. Ukoliko to koincidira sa američkim interesima, verujem da taj cilj nije nerealan.

Izvor: Kosovo online

Comments

Pročitaj još