• Početna>
  • Vesti>

Beširi: SAD iskoristile vakuum koji je EU stvorila, Beograd dobio naklonjeniji pristup

Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove, u intervjuu za Kosovo Onlajn navodi da dogovor o ekonomskoj normalizaciji u Vašingtonu rasterećuje stres i napetost na relaciji Beograd-Priština i stvara mogućnosti za unapređenje životnog standarda kroz investicije.

“Protokol je bio na nešto višem nivou od ceremonijalne posete, ali i nešto manjem od mirovne konferencije. Predsednik Vučić je prvi visoki zvaničnik Srbije koji je imao sastanak sa predsednikom SAD u Beloj kući od posete premijera Đinđića za vreme Bušove administracije. To je samo po sebi bitno za razvoj međusobnih odnosa. Dogovor o ekonomskoj normalizaciji rasterećuje stres i napetost na relaciji Beograd-Priština i stvara mogućnosti za unapređenje životnog standarda kroz investicije, poboljšanje putne, železničke i avio infrastrukture, ali u suštini približava dva naroda. U nadi da će se dogovoreno primenjivati, ovo može biti vrlo važan korak ka sveobuhvatnom dogovoru koji će voditi trajnom miru.   

Imaju li Beograd i Priština razloga da budu zadovoljni nakon sastanka sa Trampom?   

Svakako. Beograd je dobio naklonjeniji pristup američke administracije koji izlazi iz standardnih okvira Stejt departmenta. Zatim, određeni ustupci učinjeni su kada je reč o imovini, o čemu će se detaljnije govoriti u Briselu sutra. Priština je dobila izraelsko priznanje državnosti i posle ukidanja taksi stvari se pomeraju sa mrtve tačke, na kojoj su zapeli pregovori uz posredovanje Evropske unije. Dogovor naizgled ne deluje koegzistentno jer povezuje ekonomiju, LGBT prava, energiju, 5G tehnologiju i Izrael sa Hezbolahom, očigledno se radi o kompromisnom rešenju da bi se zadovoljile dve primarne strane i domaćin, kojeg očekuju izbori. Ipak, važno je fokusirati se na ono što dobijamo iz procesa i koliko brzo možemo da materijalizujemo dogovoreno.   

Da li vas je iznenadio deo sporazuma povezan s Izraelom?   

Obavezati Kosovo na priznanje i uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Izraelom je možda i očekivano. Ipak, da Srbija premesti ambasadu u Jerusalim je nešto što je veliko iznenađenje, uprkos prošlogodišnjim najavama otvaranja kancelarije u podeljenom gradu. Pozicija Srbije se udaljava od pozicije EU i njenih država članica i to će imati direktne reperkusije po evropske integracije. Nisam siguran da je Srbiji mesto u Jerusalimu sa Gvatemalom, Kosovom i SAD. Povrh toga, prepoznavanje Hezbolaha kao terorističke organizacije dodatno će komplikovati odnose Srbije i EU, ali i Srbije i arapskih zemalja.  

Kosovo ulazi u mali Šengen, da li će i Crna Gora slediti taj put?   

Crna Gora je najviše napredovala od svih u regionu kada je reč o EU integracijama. Pitanje je da li je Crnoj Gori u interesu da energiju usmeri ka razvijanju politika i zakona koje bi se odnosile na mali Šengen, ili da sve svoje kapacitete usmeri ka brzom zatvaranju svih poglavlja, budući da ih je i sve otvorila. Kratkoročno, to može pomoći Crnoj Gori, ali srednjoročno gledano, za Crnu Goru bi bilo dobro da što pre završi bitne reforme kako bi postala punopravna članica EU.  

Šta očekujete od sastanka u Briselu?   

Danas će u Briselu ekspertski timovi sa Lajčakom razgovarati o pitanjima nestalih, interno raseljenih i dotaći će se ekonomskih pitanja, da bi se u ponedeljak predsednik Vučić i premijer Hoti sastali sa visokim predstavnikom Borelom kako bi diskutovali o zajednici srpskih opština, rešavanju međusobnih finansijskih zahteva i vlasništvu nad imovinom. Budući da se u pregovorima često gubio kontinuitet, na Borelu je da odredi smernice u vezi sa razgovorom i nadam se da će biti uspešniji od baronice Ešton i Federike Mogerini, koja je uništila dinamiku pregovora. Od lidera Beograda i Prištine zavisi i brzina napredovanja pregovora, ali mi ne deluje da se i jednoj i drugoj strani ne žuri sa postizanjem pravno obavezujućeg sveobuhvatnog dogovora. Bez jasnog napretka ka tome, Kosovo neće dobiti viznu liberalizaciju, a Srbija se može suočiti sa potpunim stopiranjem pregovora o članstvu u EU.  

Da li EU ima razloga za nezadovoljstvo nakon sporazuma u Vašingtonu i očekujete li razmirice između SAD i Brisela zbog toga?   

EU nije srećna kada Srbija, njena buduća članica, ne koordiniše svoje međunarodne poteze sa njom. Jasno je da Srbija ima evropsku budućnost, ali isključivo od nas zavisi kojim ćemo tempom napredovati ka članstvu. Nažalost, mnogo su veći problemi u reformama u Srbiji nego na relaciji Brisel-Vašington. SAD su samo iskoristile vakuum koji je EU kreirala gotovo dvogodišnjom pauzom u pregovorima. Danas i sutra EU ima priliku da se vrati na kolosek i da podseti Beograd i Prištinu da ima mandat medijatora Ujedinjenih nacija u ovom mirovnom procesu. Koliko EU bude brza i snažna u porukama i delima, toliko će zadržati politički uticaj u pregovorima.  

Videli ste odredbe sporazuma, po vama, od čega bi Srbija mogla da ima najviše koristi, a od čega Kosovo?  

Srbija svakako dobija glavne puteve, auto-put, železnicu i avio-saobraćaj. Drugim rečima, ukoliko se uspostave linije, veći deo putovanja će se odvijati preko Srbije i beogradskog aerodroma. Beograd dobija sedište Međunarodne razvojne finansijske korporacije, koja će biti motor obećanih investicija. Kosovo je dobilo priznanje Izraela, ali i infrastrukturne projekte od kojih će obe strane imati koristi. Smanjuje se uticaj Rusije u energetskom sektoru, a Kine u telekomunikacionom. Istovremeno, mali Šengen će otvoriti radna mesta i povećati mobilnost ljudi, robe, kapitala i usluga. 

Izvor Kosovo Online

Comments

Pročitaj još