• Početna>
  • Vesti>

Statusno neutralni Samit EU – Zapadni Balkan, Unija traži javno priznanje za pruženu pomoć

Solidarnost Evropske unije i Zapadnog Balkana u borbi protiv posledica pandemije koronavirusa biće jedna od centralnih poruka sutrašnje video-konferencije evropskih i balkanskih lidera, koja će biti organizovana po principu “statusne neutralnosti”, na čemu su insistirale države koje ne priznaju nezavisnost Kosova.

Iako je samit u Zagrebu planiran mnogo pre izbijanja epidemije koronavirusa, razvoj događaja neminovno je temu solidarnosti i borbe protiv posledica krize postavio u prvi plan.

Evropska unija želi da naglasi da je najpouzdaniji partner regiona i preokrene percepciju da su drugi partneri učinili više na saniranju posledica epidemije na Zapadnom Balkanu.

“Činjenica da podrška EU daleko premašuje ono što je bilo koji drugi partner pružio regionu zaslužuje javno priznanje”, naglašava se u nacrtu zajedničke deklaracije EU u koji je RTS imao uvid. 

U dokumentu se podseća da je EU do sada za region izdvojila ukupno 3,3 milijarde evra kao podršku za suzbijanje epidemije i njenih posledica, što kroz kombinaciju grantova i povoljnih kredita, uključuje neposrednu podršku zdravstvenom sektoru i pomoć za saniranje socijalno-ekonomskih posledica.

Plan za dugoročni ekonomski oporavak posle pandemije

Lideri EU zatražiće od Evropske komisije da pripremi “robustni investicioni i ekonomski plan” za dugoročni ekonomski oporavak ekonomije posle završetka pandemije koronavirusa.

Ovaj plan trebalo je zapravo da bude glavni element Zagrebačkog samita, ali je njegovo objavljivanje odloženo za jesen. Plan bi trebalo da pomogne Zapadnom Balkanu da uhvati korak sa EU i “pripremi ga za učešće na zajedničkom tržištu”, u skladu sa ranijim najavama Evropske komisije i nekih zemalja članica o pojačanom angažmanu EU na ekonomskom planu.

Značajnu ulogu u tome trebalo bi da igraju mere u oblasti transportne povezanosti, digitalne ekonomije, zdravstva, obrazovanja, socijalne politike i otvaranja novih mogućnosti za mlade, ali detalji tog plana i iznos sredstava ostaju otvorena pitanja koja će verovatno zavisiti od ishoda rasprave o novom budžetu EU i stvarne političke volje zemalja članica.

Samit formalno nije o proširenju, ali potvrđuje evropsku perspektivu

U tekstu Zagrebačke deklaracije koju će usvojiti lideri EU navodi se da EU “nedvosmisleno podržava evropsku perspektivu Zapadnog Balkana”.

Iako se reči članstvo i EU integracije ne pominju, tekst se poziva na zaključke samita u Zagrebu 2000. i samita u Solunu 2003. godine, kada je obećanje članstva Balkana u EU prvi put stavljeno na papir.

S druge strane, paradoksalno, EU zvaničnici naglašavaju da video samit EU – Zapadni Balkan “nije o proširenju” i da će se ovom temom baviti drugi forumi, iako je jasno da je glavni okvir za odnose dve strane upravo proces proširenja i evropske integracije.

Za tako nešto, prema EU izvorima, postoje bar tri razloga. Najpre, za zemlje koje ne priznaju nezavisnost Kosova, pre svega Španiju i Kipar, nije moguće učešće na samitu o proširenju zajedno sa predstavnicima Prištine, jer je proces proširenja i članstva rezervisan za priznate države.

Izbacivanje reči “proširenje” je ustupak zemljama koje ne priznaju Kosovo. Osim toga, samit o proširenju bi možda morao da uključi i Tursku, što takođe nije bila ideja organizatora.

Najzad, proširenje i dalje ostaje osetljiva tema za mnoge skeptične zemlje članice koje bi radije da se ovom temom bave što diskretnije.

Perspektiva članstva je dvosmerna ulica

U Zagrebačkoj deklaraciji, EU potvrđuje evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, ali od lidera regiona traži potvrdu da će se držati evropskih vrednosti i nastaviti sa reformama.

U završnom tekstu deklaracije pojačan je rečnik kojim se od partnera na Balkanu traži “strogo pridržavanje temeljnih vrednosti EU, principa demokratije i vladavine prava”.

EU ističe da će povećanje ekonomske i druge pomoći biti vezano za konkretan napredak u vladavini prava i socijalno-ekonomskim reformama, kao i za pridržavanje evropskih vrednosti, pravila i standarda.

Dokument naglašava da lideri Zapadnog Balkana treba da obezbede strogo pridržavanje temeljnih vrednosti, demokratskih principa i vladavine prava, uprkos uvođenju vanrednih mera za suzbijanje koronavirusa, kao i da civilno društvo i mediji igraju ključnu ulogu u procesu demokratizacije.

Statusna neutralnost samita, nema državnih simbola

Kako bi se obezbedilo da na samitu učestvuju svi lideri EU i svi lideri Zapadnog Balkana, uključujući i predstavnike Prištine, video-konferencija će biti ogranizovana po principu “statusne neutralnosti”.

U praksi to znači da će svi učesnici konferencije koristiti istu vizuelnu pozadinu koju će dostaviti organizator, sa imenom sastanka, ali bez državnih simbola i zvaničnih naziva funkcija, samo uz navođenje ličnih imena učesnika.

Tokom priprema, Španija i Kipar bili su najglasniji u insistiranju na statusnoj neutralnosti, kao uslovu za njihovo učešće na samitu.

Pre dve godine, na sličnom sastanku u Sofiji tadašnji španski premijer Marijano Rahoj učestvovao je samo na radnoj večeri sa liderima EU, ali nije prisustvovao zajedničkom sastanku sa Zapadnim Balkanom, jer nije želeo da bude za istim stolom sa predstavnikom Kosova.

Iz istog razloga statusne neutralnosti, predstavnici EU i Zapadnog Balkana neće zajednički usvojiti deklaraciju, već će to učiniti samo lideri EU, dok će lideri Balkana biti pozvani da joj se “pridruže” 

Evropski zvaničnici navode da su svi lideri EU potvrdili učešće na video-konferenciji u sredu 6. maja.

Izvor: RTS

Comments

Pročitaj još