• Početna>
  • Vesti>

Đurić: Srbija nije poražena, nastavljamo borbu za KiM

Proglašenjem nezavisnosti Kosova pre 12 godina pogaženo je međunarodno pravo, zgažena je Povelja UN koja propisuje suverenu jednakost svih članica i zabranjuje promenu teritorijalnog integriteta, kaže direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić.

On je za TV Pink kazao da 17. februara 2008. godine nije poražena Srbija, već je ona nastavila borbu.

Đurić je podsetio prištinske lidere da u preambuli Ustava Srbije stoji da je autonomna pokrajina KiM sastavni deo Srbije, da ima suštinske autonomije u okviru suverene države Srbije.

Podseća i da u Ustavu piše da je teritorija Srbije jedinstvena i nedeljiva, a granice nepovredive.

“Želim da podsetim da su Povelja UN i Ustav Srbije važeći akri. Pozivajući se na pravo i pravdu, na čelu sa predsednikom Aleksandrom Vučićem, uspeli smo da u prethodnih nekoliko godina dovedemo do povlačenja 18 priznanja jednostrano proglašene nezavisnosti KiM”, kazao je Đurić.

Naveo je i da je do sada sprečeno članstvo Kosova u 12 velikih međunarodnih organizacija od Interpola, Uneskoa, Svetske carinske organizacije…

Đurić je podsetio i da je predsednik Vučić vlastima u Prištini predočio da ih ne priznaje četiri petine čovečanstva, koji žive u državama koje nisu priznali lažnu nezavisnost Kosova.

Strpljivim radom, kako je rekao, Srbija je danas uspela da poboljša svoju pregovaračku poziciju, dok je istovremeno Priština prekršila međunarodno pravo po pitanju taksi, a za to što nema dijaloga Beograda i Prištine, dodaje, oni su jedini krivci.

Podseća i da je i visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borel rekao da Unija nema stav po pitanju statusa KiM i da ne prejudicira buduće rešenje, već da se zalaže za postizanje kompromisa.

“Prištinskim zvaničnicima je čak javno rekao ”to što ste vi jednostrano proglasili nezavisnost još uvek ne znači da ste nezavisna država. Niste nezavisni dok god vas ne priznaju države u okruženju, UN, dok nemate neku vrstu političkog dogovora sa Beogradom”, naveo je Đurić.

On je ukazao i na konstruktivan odnos Beograda, koji se, kaže, zalaže za kompromis, mirno i diplomatsko rešenje, a da predsednik Vučić ne propušta priliku da na svakom sastanku ukaže na položaj srpskog naroda na KiM.

Stav Srbije je, kazao je Đurić, da nema političkih pregovora dok su takse na snazi, ali da Beograd nastoji da se poveže sa svojom južnom pokrajinom želežnicom, aviolinijom.

Đurić je gostujući na TV Pink rekao da može da kaže da je srećan što je došlo do potpisivanja Pisma o namerama da se železnicom povežu Beograd i Priština, kao i da „ne može da se načudi što su neki protiv infrastrukturnog povezivanja, a zalažu se da Kosovo i Metohija bude u Srbiji“.

„Zašto se ne bi povezivali infrastrukturno: putevima, železnicom, avio linijom, sa našom južnom pokrajinom? Reč je o dokumentima koja su pisma o namerama. Mogu da budem srećan, ne dešava se svaki dan da na delu teritorije koji je proglasio nezavisnost možete da se povezujete, da ga učinite bližim, a da ne dovodite u pitanje Ustav i međunarodni položaj“, rekao je Đurić.

On je, govoreći o dokumentu koji je 14. februara potpisan u Minhenu a treba da dovedu do obnavljanja železničke veze i izgradnje auto-puta Beograd – Priština rekao da je „iskreno srećan da je Srbija na kraju dobila akte koji garantuju naš suverenitet, i da su birane rute za železničku liniju koje nama odgovaraju“.

„Mislite da bi se (kosovski premijer Aljbin) Kurti žalio na taj dokument da je to nešto što njima odgovora? Mislim da svakom razumnom čoveku odgovara da se povezujemo. Interes Srbije je to da Priština i Beograd budu železnički povezani a ne da se dovodi u pitanje linija od Kraljeva do Kosovske Mitrovice i status železničke infrastrukture na Kosovu i Metohiji“, rekao je Đurić.

On je rekao da je pre uvodjenja taksi od 100 odsto, godišnji izvoz robe iz centralne Srbije na Kosovo i Metohiju bio u vrednosti većoj od pola milijarde evra, a da je „srpska roba i sada dominantna samo što se švercuje i prepakuje u Albaniji pa se zatim vraća na Kosovo“.

Izvor: Tanjug, Beta

Comments

Pročitaj još