• Početna>
  • Vesti>

Izbori nova šansa za dekriminalizaciju Kosova, za njegovu budućnost ključni Specijalni sud i tužilaštvo

Kosovo se nalazi u dubokoj političkoj krizi još od samog formiranja aktuelne Vlade Kosova septembra 2017. godine. Građani Kosova su nezadovoljni i apatični, jer je za premijera postavljen čovek sa brojnim hipotekama. Haradinaj manipuliše ostavkom, jer je jasno da se radi o individualnoj odgovornosti, a nije osumnjičena Vlada Kosova ili Kosovo. Hašim Tači je sa druge strane, simbol političko-kriminalne hobotnice, u najnovijem izveštaju „Prevremeni parlamentarni izbori na Kosovu 2019: Nova šansa za dekriminalizaciju Kosova?“ navodi Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane. Pozvali su Evropsku kancelariju za borbu protiv prevara da preispitaju delovanje misije EU na Kosovu i u regionu, jer kako navode, „postoje osnovane sumnje, koje se mogu dovesti u vezu sa kriminalom i korupcijom i nezakonitim trošenjem novca poreskih obveznika EU“.

Na Kosovu su u opticaju znatne količine „prljavog“ novca, koji je namenjen, između ostalog, razvijenoj korupcijskoj mreži međunarodnih zvaničnika, ali i zvaničnika pojedinih uticajnih država.

Analitičari smatraju da je Zapad na Kosovu žrtvovao demokratiju nauštrb lažnog mira i stabilnosti, jer je uspostavio partnerstvo sa političko-kriminalnim i korumpiranim strukturama, umesto da je gradio partnerske odnose sa građanima Kosova.

U izveštaju se posebno dotiču rada Specijalnog suda. „Opravdanim se postavlja pitanje, zašto do sada nije podignuta ni jedna optužnica Specijalnog suda odnosno Specijalnog tužilaštva?“ (…) Otvara se pitanje da li su pojedini međunarodni krugovi toliko korumpirani da blokiraju početak rada Specijalnog suda, koji bi morao da procesuira čelnike Kosova“.

U nastavku objavljujemo najzanimljivije delove ovog izveštaja –izvorno.
Zapad na Kosovu žrtvovao demokratiju

Pre devet meseci administracija u Prištini uvela je takse na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Uvođenje taksi predstavlja grubo kršenje centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA. EU nije ništa ozbiljno preduzela po tom pitanju. To nije jedini primer neodlučnog i neverodostojnog ponašanja EU. Naime, pod pokroviteljstvom EU 2013. godine potpisan je tzv. Briselski sporazum između zvaničnog Beograda i zvanične Prištine. Sporazum nije primenjen, a EU još uvek okleva da preduzme odgovarajuće mere.

Specijalni sud i Specijalno tužilaštvo (KSC-SPO) na Kosovu osnovani su 2015. godine, postali su operativni u julu 2017. godine. Zašto do sada nije podignuta nijedna optužnica?

Na Kosovu postoji domaće pravosuđe, postoji i međunarodna misija EU nazvana EULEX, koja ima zadatak da uspostavi vladavinu prava na Kosovu. To je ujedno i najveća misija EU koja je doživela potpuni neuspeh.

Postavlja se pitanje, koliko je EU uopšte verodostojna i koliko joj se više može verovati?

Evropska kancelarija za borbu protiv prevara (OLAF-European Anti-Fraud Office) treba da preispita delovanje Delegacije EU na Kosovu i u regionu jer postoje osnovane sumnje, koje se mogu dovesti u vezu sa kriminalom i korupcijom i nezakonitim trošenjem novca poreskih obveznika EU, čime se nanosi direktna šteta poreskim obveznicima u EU, ali i EU kao celini, te tako smanjuje poverenje u EU i želju građana regije za članstvom u EU. Paradoks je, da je EU (EULEX) u misiji uspostavljanja vladavine prava, a deluje upravo suprotno.

Nova šansa za dekriminalizaciju Kosova?

Kosovo se nalazi u dubokoj političkoj krizi već od samog formiranja aktuelne Vlade Kosova, septembra 2017. godine. Sadašnja Vlada Kosova premijera Ramuša Haradinaja formirana je septembra 2017. godine i sačinjavaju je koalicija PAN okupljena oko Demokratske partije Kosova (PDK), Kadrija Veseljija, Nisma, Fatmira Ljimaja i Alijansa za novo Kosovo (AKR), Bedžeta Pacolija, uz podršku poslanika manjinskih zajednica na Kosovu. Formiranje Vlade povezuje se sa prodajom/kupovinom glasova poslanika za formiranje nove koalicione većine.

Građani Kosova su uglavnom nezadovoljni i poprilično apatični, jer je za premijera postavljen čovek sa brojnim hipotekama i čija stranka AAK ima svega 10 poslanika od ukupno 120 u Skupštini Kosova, dok zamenik premijera i ministar spoljnih poslova, Pacoli, sa svojom strankom Alijansom za novo Kosovo (AKR) trenutno ima samo dva poslanika u Skupštini Kosova.

Iako se tradicionalno rivalstvo na kosovskoj političkoj sceni ogleda preko dvojca, Ramuš Haradinaj (AAK) – Hašim Tači (PDK), ipak je došlo do formiranja Vlade, jer je glavni cilj bio onemogućiti Aljbina Kurtija i Pokret Samoopredeljenje (LVV-Vetëvendosje) da formiraju Vladu i da Kurti postane premijer Kosova, jer je uverljivo osvojio najviše glasova od svih kandidata kao premijerski kandidat.

Haradinaj se na saslušanju na KSC-SPO branio ćutanjem

Ramuš Haradinaj je 19. jula 2019. godine podneo ostavku na premijersku poziciju upravo zbog poziva KSC-SPO (Specijalnog suda, prim.red.) iz Haga. Kako je rekao, time je želeo da zaštiti Kosovo. Haradinaj je saslušan kao osumnjičeni pred Specijalnim sudom/tužilaštvom sa sedištem u Hagu 24. jula 2019. godine.

Specijalni sud i tužilaštvo ključni za budućnost Kosova

Iako je Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu (KSC-SPO) osnovan još 2015. godine, postao je operativan u julu 2017. godine nakon usvajanja Pravilnika o postupku i dokazima za vođenje krivičnog postupka.

Specijalno tužilaštvo, odnosno Specijalni sud, je kosovski sud sa sedištem u Hagu, koji sprovodi istragu zločina protiv čovečnosti, ratnih zločina i drugih krivičnih zločina u vezi navoda iz Izveštaja Veća Evrope iz 2011. godine.

U tom izveštaju je zapisano da su zločine navodno počinili pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK-UÇK) u periodu od 1998. do 2000. godine. Ovaj sud ima nadležnost nad krivičnim delima izvršenim na Kosovu između 1. januara 1998. i 31. decembra 2000. godine. Iako je to kosovski sud, njega finansira EU i u njemu radi međunarodno osoblje.

Umesto na Kosovu, sud se nalazi u Hagu, a jedan od razloga je bojazan od zastrašivanja svedoka „budući da se radi o osetljivom pitanju i tome da se mogući osumnjičeni od pojedinih delova kosovskog društva mogu smatrati borcima za slobodu“, saopštila je Vlada Kraljevine Holandije još 2016. godine.

Izvor: Kossev

Comments

Pročitaj još