Danas je Uskrs

Hrišćani obeležavaju Vaskrsenje Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću. Proslava Uskrsa počela je ponoćnim liturgijama u svim pravoslavinm hramovima.

Zvona pravoslavnih hramova oglasila su početak praznika koji je i najvažniji u životu svakog hrišćanina, kojim se slavi pobeda života nad smrću, dobra nad zlom, milosrđa nad grehom.

Proslava Uskrsa počela je ponoćnim liturgijama, koju je u Hramu Svetog Save služio episkop remezijanski Stefan, vikar patrijarha srpskog.

Profesor Bogoslovije “Sveti Sava”, đakon Radomir Vrućinić koji je sasluživao na liturgiji ističe da Uskrs predstavlja slavlje nad slavljima.

“Stari čovek umire, a novi se vraća. Ljudi se vraćaju crkvi, traže smisao i utehu. Svako ko se nada da će biti izlečen, biće izlečen, svako ko izgubi nadu, dobiće je na vreme”, poručuje đakon Radomir Vrućinić.

Liturgija je služena i u našim crkavama i manastirima na Kosovu i Metohiji. Veliki broj vernika okupio se na litirgiji u Manastiru Gračanici.

U 9.00 u kripti Hrama Svetog Save na Vračaru liturgiju će služiti patrijarh Irinej.

Pobeda života nad smrću 

Uskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobedu vere i života nad smrću.

Suštinu i načelo hrišćanske vere objasnio je Sveti apostol Pavle, čija je propoved osnažila i usmerila novozavetnu veru.

U pravoslavnim hrišćanskim crkvama se na Uskrs otvaraju Carske dveri na oltaru, čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskrsenjem pobedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.

Prema jevanđeljima, događaj se zbio na grobu Hristovom, a radosnu vest je ženama mironosicama, “Mariji Magdaleni i drugoj Mariji”, saopštio arhangel Gavrilo.

“A lice njegovo bijaše kao munja i odjelo njegovo kao sneg”, zapisao je jevanđelist Matej opisujući arhangela Gavrila koji sedi na “grobnom kamenu” i pokazuje prstom na prazan grob.

“Ne bojte se vi, jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovde, jer ustade kao što je kazao”, zapisano je u Jevanđelju po Mateju, a slično i u drugim jevanđeljima, koja se završavaju porukama nove vere čiju propoved nastavljaju Hristovi apostoli.

Prema odlukama Nikejskog sabora (325. godine), koje do danas poštuju sve pravoslavne crkve, Uskrs treba slaviti u prvu nedelju punog meseca posle prolećne ravnodnevice, ali obavezno posle jevrejske Pashe.

Prema hrišćanskom predanju, Isus je umro u dane Pashe pa se u nekim jezicima ovaj naziv zadržao i za praznik njegovog vaskrsenja.

Poznato je takođe da su rođenje Isusa Hrista, njegovo stradanje i vaskresnje najavili starozavetni proroci koji će, kako propoveda hrišćanstvo, opet doći da najave njegov drugi dolazak među ljude.

U knjizi Otkrivenja Jovanovog, kojom se završava Novi zavet, ti proroci su Ilija i Enok i njihov ponovni dolazak među ljude i stradanje treba da najavi novi dolazak Hristov, kome se nadaju hrišćani.

Simbol obnavljanja prirode i života

Uskrs je, dakle, pokretan praznik, koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvek se vezuje za nedelju sa odstupanjem od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja.

Vaskršnje slavlje je za vernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.

Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena, koja je u Rim došla sa porukom o vaskrsenju.

Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju.

Izvor: RTS

Comments

Pročitaj još