• Početna>
  • Vesti>

Apaturaj: Ne postoji diskusija o tome da KFOR napusti Kosovo

Intervju sa Džejmsom Apaturajem, zamenikom pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za političke poslove i bezbednosnu politiku i specijalnim predstavnikom Generalnog sekretara NATO-a za Kavkaz i Centralnu Aziju.

Čini se da poslednjih nedelja ima dosta nestabilnosti na Zapadnom Balkanu i sveopšti je utisak da EU nije dovoljno posvećena regionu, da je nevoljna da ponudi perspektivu za članstvo i na taj način stabilizuje region. Sa druge strane, mnogi smatraju da je NATO aktivniji i zainteresovaniji. Da li se slažete sa ovom procenom? Da li smatrate da su Zapadni Balkan i stabilnost važni za NATO?

Prvo, odgovor je da. Moram reći da smo diskutovali o Zapadnom Balkanu na sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a pre desetak dana. Visoka predstavnica Mogerini je takođe bila prisutna na sastanku. Hteo bih da kažem da je EU, kao i NATO, vrlo aktivna i zainteresovana za region.

NATO je čak i pojačao svoju aktivnost. Nivo političke pažnje veći je nego što je bio proteklih godina. Nismo diskutovali dugo vremena o Zapadnom Balkanu na sastanku ministara, ali smo to ovog puta učinili. Ali, važnije i konkretnije je da je NATO počeo da primenjuje politiku otvorenih vrata. Kao što znate, u pitanju je slučaj Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije. Nadamo se da će spor oko imena biti uskoro rešen i da ćemo na osnovu toga nastaviti dalje.

“Nivo političke pažnje NATO-a veći je nego što je bio proteklih godina”

Tokom ministarskog sastanka odlučeno je da NATO bude otvoren za primanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) iz Bosne i Hercegovine. Mislim da su Saveznici preduzeli konkretne korake preko NATO-a kako bi demonstrirale našu posvećenost regionu, a isto tako i naš angažman i podršku reformama. Tako da mislim da ste u pravu kada kažete da je Zapadni Balkan još više na NATO agendi nego što je bio proteklih godina.

Nakon što su Grčka i Makedonija postigle dogovor, EU je bila nevoljna da otvori pregovore sa Makedonijom, ali je NATO bio brz obećavši članstvo ukoliko Sporazum iz Prespe bude ratifikovan. Da li mislite da je realistično da se Makedonija priključi Alijansi 2019. godine i kako posmatrate perspektivu članstva Bosne i Hercegovine sada kada je Godišnji program prihvaćen?

Što se tiče Skoplja, mislim da je 100% realistično da se zemlja priključi NATO-u pod novim imenom, jer je naša politika veoma jasna: jednom kada se uspešno razreši pitanje imena, možemo pristupiti ka procesu pristupanja.

“Sto posto je realistično da se Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija priključi NATO-u pod novim imenom”

Već smo započeli pregovore o pristupanju pre par meseci kako bismo pojasnili koji se koraci moraju preduzeti u smislu doprinosa i drugih tehničkih pitanja, ali je očigledno da je politički korak Prespanski sporazum. Kada ga, nadam se, budu implementirale obe strane, nastavićemo sa procesom pristupanja.

To će, međutim, malo potrajati, ne znam kada će proces biti završen, a mislim da je prosečno vreme proteklih decenija bilo između 12 i 18 meseci. A traje toliko zato nacionalni parlamenti moraju da ratifikuju pristupanje, iako su naše procedure veoma brze.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, Saveznici su rekli da smo otvoreni i da se radujemo što će zemlja podneti svoj prvi Godišnji nacionalni program. Sada je lopta 100% na njihovom terenu. Kada to učine, bićemo još angažovaniji i podržaćemo sprovođenje reformi na aktivniji način, ali moram reći da je uslov koji je NATO postavljao Bosni i Hercegovini taj da odbrambena sredstva koja su trenutno registrovana na nivou entiteta budu registrovana na nacionalnom nivou. Taj uslov ostaje na snazi dok mi sprovodimo Godišnji nacionalni program.

Trenutna tema broj jedan na Zapadnom Balkanu je transformacija Kosovskih bezbednosnih snaga u Oružane snage Kosova, koja je počela prošle nedelje usvajanjem tri zakona. NATO je jasno protiv ove odluke, generalni sekretar i zamenica generalnog sekretara su bili dosta jasni o ovome čak iako je KFOR aktivan u izgradnji kapaciteta Kosovskih bezbednosnih snaga. Da li je NATO protiv same transformacije ili je samo protiv tajminga i trenutnog nedostataka konsenzusa oko ovog pitanja?

U pravu ste kada kažete da je Generalni sekretar bio veoma jasan u pogledu svoje zabrinutosti i zabrinutosti NATO-a. Jedna ključna reč koju je upotrebio jeste „neblagovremeno“. Zabrinuti smo, jer mislimo da ovo potencijalno neće dovesti do veće stabilnosti, čak će biti i kontraproduktivno, i zbog toga ovo nije pravi trenutak za ovaj korak. Različiti Saveznici su izrazili svoje nacionalne poglede, ali ovo je stav vođstva NATO-a.

“Zabrinuti smo da ovo neće dovesti do veće stabilnosti, čak naprotiv, i da ovo nije pravi trenutak za taj korak”

KFOR ima ulogu da u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta Bezbednosti UN-a doprinosi i osigurava sigurnu i bezbednu sredinu širom Kosova. On će nastaviti da sprovodi ovu ulogu, jer mu je mandat dao Savet Bezbednosti UN-a. NATO takođe ima savetodavnu ulogu već neko vreme, kako bi pomogao da se Kosovske bezbednosne snage razviju.

Ono što će se sada desiti jeste diskusija unutar NATO-a o toj podršci i na koji način će se ona nastaviti, ako se nastavi. Generalni sekretar je bio jasan od samog početka, kada se ideja prvi put pojavila, da će se ova uloga razmotriti ukoliko se Priština odluči za ove korake koje je preduzela prošle nedelje. Mislim da ćemo početi diskusiju sa Saveznicima o tome kakvu će podršku NATO nastaviti ili neće nastaviti da pruža.

Generalni sekretar je pomenuo mogućnost da se promeni uloga KFOR-a. Imali smo takođe intervju sa general-majorom Salvatorem Kuočijem, koji je bio komandant KFOR-a donedavno, i on je spomenuo da će NATO preispitati svoju ulogu na Kosovu ako se dogodi transformacija KBS. Sada kada je ovaj proces pokrenut, šta mislite, kakve promene možemo očekivati od KFOR-a?

Mislim da je vrlo važno da se napomene da uloga KFOR-a u pogledu sigurnosti i bezbednosti nije otvorena za diskusiju u okviru NATO-a. Kao što sam već rekao, mi smo dobili mandat od UN, i on će se nastaviti da se primenjuje. Mislim da je to najvažniji osnov za stabilnost ne samo Kosova, već i čitavog regiona.

“Ima puno Saveznika koji su zaista zabrinuti zbog odluke Prištine”

Ono o čemu će se diskutovati je savetodavna podrška za razvoj Kosovskih bezbednosnih snaga. Ne znam gde će se ova diskusija završiti, ali ima puno Saveznika koji su zaista zabrinuti zbog odluke Prištine. Stvarno ne mogu reći da se ništa neće promeniti. Mislim da će se neke stvari promeniti, ali ne mogu reći koje, jer se još uvek čekamo diskusiju.

Mnogi su, uključujući i medije, zabrinuti da će ova transformacija dovesti do toga da KFOR napusti Kosovo, a pošto je on garant stabilnosti i bezbednosti, postoji bojazan zbog posledica. Da li mislite da postoji mogućnost da KFOR napusti Kosovo, ako se uzme u obzir da su neki ključni Saveznici, poput Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Nemačke podržali promene?

Ponoviću – ne vodi se apsolutno nikakva diskusija o tome da KFOR napusti Kosovo. Koliko ja znam, ne postoji ni diskusija u okviru UN-a o odlasku. Obe relevantne strane u ovoj diskusiji, Kosovari i Srbi, žele da KFOR ostane. Tako da ne znam ko tačno priča o tome da KFOR odlazi, ali nisam čuo nikakvu diskusiju o tome kod bilo koje strane.

“Ne vodi se apsolutno nikakva diskusija u okviru NATO-a o tome da KFOR napusti Kosovo”

Mislim da mediji ne treba da spekulišu o ovome, jer, kao što sam već rekao, mandat je tu, uloga je neophodna i NATO ne diskutuje ni o kakvim promenama KFOR-ovog mandata, a i Srbi i Kosovari žele da KFOR ostane – mislim da je ovo osnova sa koje možemo da idemo dalje.

Vlada Kosova tvrdi da transformacija može biti korak ka priključenju NATO-u, a s druge strane čuli smo stav zamenice generalnog sekretara, gospođe Gotemiler, da je to korak unazad. Kakav je Vaš stav?

Moj stav je da je jedini način put koji Kosovo vodi do članstva u NATO-u uspešno okončanje dijaloga Beograda i Prištine. Taj dijalog postoji – a NATO naravno ne vodi ovaj proces – kako bi došlo do eventualnog priznanja Kosova u okviru čitavog sistema Ujedinjenih nacija i NATO sistema. Dok sve zemlje u Savezu ne priznaju Kosovo, ono se ne može pridružiti – to je veoma prosta i direktna činjenica koju svako može da razume.

“Jedini put koji Kosovo vodi do članstva NATO-u jeste uspešno okončanje dijaloga Beograda i Prištine”

Mislim da je zamenica generalnog sekretara išla u ovom pravcu sa svojim brigama. Put Kosova ka NATO-u, ako se odluče za njega, zahteva političko rešenje dijaloga Beograda i Prištine koji je u toku. Odluka o stvaranju Oružanih snaga, postizanje rešenja vraća unazad. Mislim da je to bila njena perspektiva.

“Dok sve zemlje u Savezu ne priznaju Kosovo, ono se ne može pridružiti – to je veoma prosta i direktna činjenica koju svako može da razume”

Kada je reč o Srbiji, očekuje se da usvoji novi Individualni akcioni plan partnerstva (IPAP) sledeće godine, ali i dalje nije poznato kada i da li će se ovo desiti. Imate li bilo kakve informacije o ovome, i kako vidite budućnost odnosa Srbije i NATO-a u narednim godinama?

Uopšteno posmatrano, odnosi NATO-a i Srbije su sasvim dobri u praksi. Kao što znate, Srbija je bila domaćin vežbama za pomoć u slučaju prirodnih katastrofa, koja je bila najveća ikada kojoj je neki naš partner bio domaćin. Oni su ovo odradili veoma dobro i imali smo izvrstan sastanak na visokom nivou između generalnog sekretara i predsednika Vučića. Tako da na političkom i na praktičnom nivou (imamo malu kancelariju u Beogradu koja pomaže u podršci reformama) stvari se odvijaju sasvim dobro.

“Jedan od najvećih izazova za NATO-u u Srbiji je javna diplomatija”

Mislim da jedan od najvećih izazova za NATO u Srbiji je javna diplomatija. Javnost ne vidi koliko stvari radimo zajedno, a neki političari to namerno umanjuju ili ignorišu koliko mi stvarno radimo zajedno. Žao mi je zbog toga, ne mislim da se NATO treba „prodavati“ srpskom narodu, ali barem treba da vide šta radimo zajedno.

Mislim da naredna godina neće biti najbolja za javnu diplomatiju, jer je dvadeseta godišnjica događaja oko Miloševića i NATO intervencije na Kosovu. Ali, realnost je da je to što radimo dobro. Nemam nikakvih posebnih briga oko obnavljanja našeg sporazuma o partnerstvu. Mislim da će to biti dobro i da ćemo nastaviti da radimo zajedno.

Pomenuli ste javnu diplomatiju kao jedan od velikih izazova. Značajan deo problema je to što tabloidni mediji skoro uvek NATO stavljaju u negativni kontekst i projektuju ga kao nešto što je protiv srpskih državnih interesa. Neki tabloidi su baš bliski srpskoj Vladi i podržavaju njene politike, što je zbunjujuće. Da li je ovo problem za NATO, ako se uzme u obzir problemi javne diplomatije? Kako vi vidite ovo pitanje?

To izgleda pomalo onako kako sam Vam opisao. Mislim da je „prodavanje NATO-a“ nerealistično i nije nešto što treba da radimo, čak i u mojoj zemlji Kanadi. Ne zalažemo se za spin, već tačno predstavljanje NATO-a i onoga šta mi radimo. Tako da, kada bi tabloidi samo dali preciznu sliku, bili bismo više nego zadovoljni.

“Takođe, tačno je da govorimo našim sagovornicima u Beogradu da bismo hteli da svi akteri u Srbiji barem prikažu NATO preciznije”

Naše kolege i mediji u NATO-u radimo najbolje što možemo da pokažemo šta je zapravo NATO, da izađemo u susret svim medijima u Srbiji i da promovišemo preciznu sliku NATO-a. Takođe, tačno je da govorimo našim sagovornicima u Beogradu da bismo hteli da svi akteri u Srbiji barem prikažu NATO preciznije.

Spomenuli ste civilnu vežbu Srbija 2018, koja je organizovana ovog oktobra. Kako vidite značaj ove vežbe za buduće odnose Srbije i NATO-a? To je najveći događaj te vrste ikada organizovan, i kada je ovde najavljen bilo je dosta kontroverzi zbog tofa što NATO sprovodi vežbe na sprskom tlu. Da li je to signal srpske Vlade da će ove vežbe biti sprovođene u budućnosti kao način prave saradnje sa NATO-om?

Dobro pitanje. Bio sam zajedno sa generalnim sekretarom da posmatram deo ove vežbe. Otišli smo sa nekoliko jasnih utisaka. Prvi je taj da su bile veoma profesionalno organizovane, a ovaj zaključak dele i vojni eksperti.

Drugo, stekli smo pozitivan utisak o načinima na koji je saradnja sa NATO-om prikazana tokom ovih vežbi, počevši sa predsednikom Vučićem, ali i drugim srpskim zvaničnicima, koji su uložili napore da ovu vežbu prikažu u najboljem svetlu.

Treće, zaključili smo da je ovo oblik saradnje koji možemo da sprovodimo sa Srbijom, jer je uglavnom civilna i bavila se prirodnim katastrofama, pošto je to nešto što nas sve ujedinjuje i gde je NATO igrao ulogu u regionu tokom nedavnih prirodnih katastrofa. To dozvoljava prekograničnu saradnju, što je na neki način od zajedničkog interesa svih suseda. Sa druge strane, više „vojne“ vežbe bi verovatno bile osetljivije.

“Zaključili smo da je ovo oblik saradnje koji možemo da sprovodimo sa Srbijom”

Generalno, videli smo da je ovo vrlo ohrabrujuće u smislu načina odvijanja, načina prikazivanja i primera oblika saradnje koji možemo imati i u budućnosti.

Izvor: EWB, KPR

Foto: prtscr ytb

Comments

Pročitaj još