Civilni sektor na Kosovu, saradnja i šanse

 

Saradnja između srpskih i albanskih NVO na Kosovu je realitivno dobra ali postoji ogroman prostor za unapređenje. Ovo je između ostalog rečeno na Mitrovičkom društvenom klubu koji je NVO „Aktiv“ iz Severne Mitrovice organizovala u Prištini.

Šef kancelarije Aktiva u Prištini Boban Simić upozorio je da ako NVO ne pokrenu neka pitanja i ne bude saradnje između srpskog i albanskog civilnog sektora na Kosovu onda je teško očekivati da ćemo se susresti sa nekim drugim oblicima saradnje.

„Ranije je ta saradnja bila na niskom nivou, zato što su srpske organizacije imale porblem da uspostave saradnju sa NVO u Prištini, iz razloga što pre početka Briselskih pregovora nismo imali zajedničke teme i zajednički interes,“- objasnio je Simić.

Sada se, po njegovoj oceni, došlo do situacije da se srpske i albanske NVO ujedine oko nekih najmanjih zajedničkih imenitelja.

„U situaciji kada prepoznamo zajedničke interese onda neminovno dođe do saradnje. Tu je Briselski sporazum, problemi mladih koji su zajednički na obe strane, ljudska prava su univerzalna i postoje tačke spajanja NVO na Kosovu,“- smatra Simić.

On je ocenio da je tehnički kapacitet srpskih organizacija razlog zbog čega ranije nije došlo do saradnje jer je, kako je objasnio, tehnički kapacitet srpskih NVO mnogo manji od kapaciteta albanskih organizacija civilnog društva.

„To znači da na prste jedne ruke možemo nabrojati NVO koje mogu da iznesu teret promovisanja nevladinog sektora u onim segmentima za koje one treba da zastupaju prava zajednica. Nalazimo se u vremenu kada je neophodna saradnja organizacija civilnog društva,“- poručio je Simić.

Dodao je da je jako važno da ta tačka spajanja ne budu samo pozivi za podnošenje predloga projekata kod donatora, već da to bude sektorski i da se sektorske organizacije povezuju, jer će to doprineti približavanju i izjednačavanju stavova o nekim pitanjima.

Direktor NVO „Forum za razvoj i multietničku saradnju“ Dejan Radivojević istakao je, na istom događaju, da je saradnja između albanskih i srpskih NVO na Kosovu relativno dobra i da zavisi od mnogo faktora.

„Prvi faktor je politička situacija a i interesne sfere su važna oblast, gde se interesi pojedinih određenih organizacija poklapaju tu može da dođe do saradnje,“- ocenio je Radivojević.

„Organizacije nisu dovoljno proaktivne u pronalaženju zajedničkih ciljeva i poduhvata koji bi imali za cilj zajedničke projekte. Sa jedne strane su donatori koji nameću ciljeve razvoja, kroz svoje projekte, programe i strategije, a sa druge strane većina organizacija nema dovoljno kapaciteta da iznese određene projekte, “- kazao je Radivojević.

Radivojević je istakao da na Kosovu još uvek ne postoji svest da bi zajednički civilni sektor mogao da promeni određene stvari u pozitivnom smeru.

Direktor „Balkans Policy Research Group“ Naim Rašiti kazao je da smatra da je na Kosovu potrebno razvijati sektorsku saradnju između organizacija civilnog društva.

Naveo je da na Kosovu postoji deset NVO koje imaju viziju kako da finalizuju Briselski sporazum.

Istakao je takođe i to da su NVO u Prištini pokrenule peticiju u vezi libaralizacije viznog režima za Kosovo ali da nije video neku srpsku nevladinu organizaciju koja je to podržala.

„Možda treba da brinemo da srpske NVO budu deo toga, ali i one same treba da vide opšti interes i uključe se u proces,“-smatra Rašiti.

Na debati koja je organizovana u sklopu projekta Centra građanske energije, koji je podržan od strane Kosovske fondacije za otvoreno društvo (Kfos), panelisti su izneli i stavove o tome koliko politika i odnosi Beograda i Prištine utiču rad nevladinog sektora.

Takođe bilo je reči i o tome koliko udruživanje NVO može podići njihove kapacitete i snagu i kakav je odnos centralnih i lokalnih vlasti prema nevladinim organizacijama.

 

Izvor RKM

Comments

Pročitaj još