Maternji jezik ugrožen, institucije ne poštuju zakon

Rečenica u kojoj se navodi „ zakon dobar, ali da je njegova primena loša “ postala je toliko istrošena da u nju, čini se, više ne veruju ni oni koji je izgovaraju. Najbolji primer za to je Zakon o upotrebi jezika na Kosovu. Predstavnici nekoliko relevantnih institucija i civilnog društva, danas na Međunarodni dan maternjeg jezika, složili su se da na Kosovu ne postoji volja da se ono što je zakonom predviđeno zaista i poštuje kada je jezik u pitanju.

Institucije koje bi na prvom mestu morale da poštuju zakonske regulative, upravo su najveći kršioci. To pokazuju i novinarska istraživanja kojima je utvrđeno da u Ustavu Kosova ima čak 4.000 grešaka. I građani se na terenu svakodnevno suočavaju sa primerima nepoštovanja jezika na Kosovu, i to najčešće u pogledu jednog od dva službena, srpskog.

Poverenik za jezike pri Kancelariji premijera Kosova Slaviša Mladenović kazao je u Medija centru u Čaglavici da je apsurdno to što je Zakon o upotrebi jezika, kao jedan od najnaprednijih u Evropi, loše preveden. Problemi su i nedostatak kadrova i novca, kaže Mladenović.

„Međutim, možda je još bitniji elemenat nepoštovanja Zakona o upotrebi jezika nedostatak istinske volje. Za poslednjih pet godina ja zaista nisam video ozbiljne napore u ministarstvima i u opštinama da budžete i kadrove unaprede. Mi, kao Kancelarija poverenika (za jezike) apsolutno nismo zadovoljni nivoom sprovođenja Zakona o upotrebi jezika od strane institucija“.

Jezičke slobode su druga dimenzija, kazao je Mladenović, ističući da je sloboda govora mnogo relaksiranija u sredinama kao što su Priština i Severna Mitrovica.

„Ipak, pored svih napredaka, osećaj manjina je da se Zakon o upotrebi jezika ne poštuje dovoljno. Opšti je osećaj nezadovoljstva manjina uslugama koje pružaju institucije“, kazao je Mladenović.

Ministar za javnu upravu Mahir Jagčilar kaže da je zakonom rešeno mnogo stvari, ali da je potrebno da se one sprovedu.

„U onim sredinama gde je jedna zajednica većina, a druga zajednica po broju manjina, na opštinskim nivoima sprovođenje zakona nije u najboljem načinu sređeno. Albanski jezik je službeni i možda ima najmanje problema sa korišćenjem tog jezika. Možda ima problema u opštinama gde su srpske partije na vlasti i srpska zajednica. Srpski jezik možda ima tehničke probleme kojih smo svi svesni i radimo sa komesarom za jezike da svi prevaziđemo te probleme“, kaže Jagčilar.

Ukazujući na primere kršenja zakona o jezicima, najčešće u prevodima dokumenata, Bojan Teofilović iz Centra za mir i toleranciju podseća da je javna amdinistracija na Kosovu u obavezi da podjedanko koristi i albanski i srpski jezik. U tom smislu, on ukazuje i na neophodnost poštovanja osnovnog srpskog pisma.

„Mislim da bi u zakonu trebalo da se definiše i upotreba srpskog pisma, da to bude upotreba ćiriličnog pisma. Mi smo kroz razne projekte koje smo radili imali te preporuke i davali ih, pre svega, srpskim predstavnicima u parlamentu da zatraže izmenu tog zakona i ubace ovaj deo koji sam spomenuo“, kaže Teofilović.

Gazmen Salijević, predsedavajući Veća za zajednice, smatra da onoliko koliko radimo na promociji i zaštiti sopstvenih jezika – toliko ćemo opstati kao društvo. Salijević je kazao da je evidentno nepoštovanje tradicionalnih jezika na Kosovu i da strahuje da, ukoliko se ne preduzmu konkretni koraci, da će ti jezici polako nestati.

„Romi polako gube jezik, i to je, da kažem, jedna ozbiljna pretnja ne samo romskoj zajednici, to je problem i za goransku zajednicu, verujem i za tursku i za srpsku zajednicu. Onog momenta kada prestanemo da vodimo brigu o jeziku, tog momenta ćemo mi prestati da postojimo kao narodi“, kazao je Salijević.

Kancelarija poverenika za jezike nedavno je predložila osnivanje Službe za prevođenje. Slaviša Mladenović je kazao da se trenutno radi na izradi koncepta dokumenta koji će Vlada Kosova na kraju izabrati.

O Međunarodnom danu maternjeg jezika

Međunarodni dan maternjeg jezika (engleski: International Mother Language Day), koji se obeležava 21. februara, UNESKO je proglasio 1999. godine, a Generalna skupština Ujedinjenih nacija priznala rezolucijom.

Ovaj dan ustanovljen je kao sećanje na studente koji su 1952. godine ubijeni u Daki u Bangladešu (bivši Istočni Pakistan). Oni su protestovali zbog toga što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični jezik.

Međunarodni dan maternjeg jezika redovno obeležavaju članice UNESKO-a kako bi promovisale jezičku i kulturnu raznolikost, te multilingvizam.

U svetu se govori oko 6.000 jezika, a prema prognozama lingvista, do kraja 21. veka više od polovine, čak i do dve trećine, će odumreti.

Svake dve nedelje ugasi se po jedan jezik.

 

Izvor : Radio KiM

Foto : Radio KiM

Comments

Pročitaj još